U Grkokatoličkoj Crkvi spomen pokojnih se vrši na četiri subote u Velikom postu svete Četrdesetnice i završno u subotu uoči svetkovine Duhova.

U homiliji je vladika Stipić istaknuo važnost molitve za pokojne i čašćenje njihova spomena rekavši da je to veliki čin milosrđa i ljubavi prema njima. „Nikada ne smijemo izgubiti osjećaj ljubavi jedni prema drugima, djeca prema roditeljima, braća i sestre jedni prema drugima, svećenici, redovnici i redovnice prema svojoj subraći i susestrama, a tako ni svi vjernici kao cjelina prema svim bližnjima.

To znači iskazivati ljubav i poslije smrti, to jest sjećati se molitvom i spomenom na pokojne. To je veliki i sveti čin ljubavi. Ujedno molitveni spomen pokojnih nas odgaja i učvršćuje u vjeri i istini o zajedničkoj pripadnosti istom Tijelu Kristovu koje je Crkva i koju opet u duhovnom zajedništvu povezuje ljubav. Zato vršimo spomene naših pokojnih i pojedinačno, a i zajednički u određenim danima u godini.

Ljubav kojom nas Krist dariva se tako širi i objedinjuje sve ljude, s ove i s one strane smrtnoga praga jer jedino po Božjoj ljubavi opstajemo i živimo, i ovdje i u vječnosti“, rekao je križevački vladika.

Na Panihidi, to jest molitvenom spomenu za pokojne na kraju liturgije, spomenula su se imena svih marčanskih i križevačkih biskupa, kao i mnogobrojnih pokojnika čija su imena sami vjernici priložili.