Budi dio naše mreže
Izbornik

Predsjednik Komisije 'Iustitia et pax' mons. Hranić: „Trebamo biti kritička savjest i proročki glas u društvu"

Zagreb (IKA )

Izjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije 'Iustitia et pax' pod nazovim „Pravna, radna i socijalna sigurnost – jamstvo dostojanstva čovjeka u hrvatskom društvu", koja je u srijedu 24. listopada 2019. predstavljena u Zagrebu bila je tema emisije 'Aktualno' Hrvatskoga katoličkog radija, u kojoj su sudjelovali predsjednik Komisije đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i tajnik Komisije dr. Vladimir Dugalić.

„Na sastavljanje Izjave potaknulo nas je to što primjećujemo što nam ljudi govore i na što se žale. Inače je zadaća Komisije da kritičkim okom promatra društvenu stvarnost, da sluša ljude na terenu, da prati problematiku s kojom se susreću, i to Isusovim očima i srcem, te da bude glas onih koji si ne mogu pomoći”, rekao je nadbiskup Hranić. Dodao je da „ljudi očekuju i misle da Crkva nešto može promijeniti, da može na nešto utjecati”. Za problematiku koja je duže vrijeme prisutna u našem društvu Izjavom se, kako je rekao, nitko ne proziva, niti ijedna politička struktura, a njoj svi mi pridonosimo jer takvu situaciju godinama toleriramo, jer šutimo o tome. Komentirajući odjeke izjava Komisije „Iustitia et pax” u društvu, mons. Hranić je istaknuo da se ne može reći da se one ne čuju, ali “pitanje je koliko one utječu na promjenu obrazaca ponašanja, koliko su neki spremni uzeti to k srcu i nešto mijenjati u svome djelovanju – to je drugo pitanje”.

„Ne mogu kazati da sam baš do kraja zadovoljan s recepcijom kada gledamo stvarnu primjenu, promjenu nekih obrazaca ponašanja, i u tome smislu da se članove Komisije uzima kao ljude koji nešto mogu reći. Mi se još uvijek susrećemo s pitanjima: što se Crkva ima uplitati u politiku, ima li ona uopće pravo postavljati pitanja, itd. A ponekad kada se dodirnu neka aktualna pitanja, već na samim konferencijama za novinare, susrećemo se s time da nas propituju i ispituju na koga smo konkretno mislili, ako nismo mislili ni na koga pokušava se onda doumljivati na koga smo mislili, a onda se neki osjećaju prozvani i misle da smo mi onda to konkretno na njih uputili, pa su prilično zbog toga nezadovoljni. Međutim, mi mislimo da trebamo biti neka kritička savjest i proročki glas u društvu”, rekao je predsjednik Komisije ‘Iustitia et pax’.

Dr. Dugalić je, prenoseći dojmove sa susreta s ljudima na terenu, istaknuo da na naš narod još uvijek ima veliko povjerenje u Crkvu. Stoga se i obraćaju za pomoć kada su doživjeli neku nepravdu, ili zbog bespomoćnosti u nekim određenim situacijama.

“Svatko tko ide s nama može posvjedočiti da gotovo nema župe u koju dođe nadbiskup Hranić a da se netko ne obrati za pomoć ili s nekom zamolbom zbog doživljene nepravde ili bespomoćnosti u borbi s državnim i društvenim institucijama. Na terenu vlada apatija. To se osobito može vidjeti kod ljudi koji su ovršeni. Mi smo u Izjavi više puta naglasili pravnu nesigurnost gdje jednog malog čovjeka istjeraju na ulicu s obitelji, s djecom, ili gdje otac ostane bez posla i ne može skrbiti za svoju obitelj”, rekao je dr. Dugalić.

Dodao je kako se kroz Izjavu željelo, na jedan zaokružen način, iznijeti sve ono što se svakodnevno čuje o poteškoćama s kojima se susreće mali čovjek u svome životu. Izjava želi biti glas malom čovjeku, ali i apel onima koji su odgovorni u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti kako bi mu olakšali život.

 

Upitan da komentira povezanost nesigurnosti i iseljavanja, s kojima se Slavonija suočava, đakovačko-osječki nadbiskup je upozorio da, uz one koji odlaze jer više godina nisu mogli doći do radnog mjesta, u zadnje vrijeme sve više ljudi odlaze jer su nezadovoljni i osjećaju nesigurnost. Na to ih primorava i korupcija pri zapošljavanju ili napredovanju gdje više nisu važne kompetencije već političke opcije i određena sprega.

Nastavno na tu problematiku dr. Dugalić je upozorio, među ostalim, i na selektivnu pravednost i neusklađene zakone. Primijetio je da se u uređenim zemljama zna da se zakoni neće mijenjati 50 godina, te ono što se zacrta može se i provesti. Spomenuo je i problem procesuiranja ratnih zločina što stvara veliki problem, pogotovo u Vukovaru, kao i pitanje uređenosti rada nedjeljom.

Jedno od pitanja bilo je i getoizacija Crkve u medijima – kako postići da se Crkva čuje u javnosti. Predsjednik Komisije ‘Iustitia et pax’ naglasio je da Crkva mora činiti što može – upozoravati na problematiku u društvu u kojem je prisutan i naslijeđeni grešni mentalitet. “Mi nismo u društvu imali lustraciju, što ne znači da ju ja sada zazivam, ali da je ostao stari mentalitet pokazuje i to da i danas ima ljudi koji plaču za njim… Ovdje nije u pitanju neka revolucija, nego evolucija – ne samo da se treba čekati da se biološki promijene generacije, nego mi doista moramo imati dovoljno snage unutar društva i iznutra mijenjati vlastito društvo, i da ljudi koji žele biti nositelji pozitivnih pomaka da imaju dovoljno prostora”.

Dr. Dugalić je, pak, istaknuo da se vjernici trebaju zauzimati za pravednost, da se spremno suoče s novim izazovima. “Mi moramo biti svjesni da demokracija i jedno društvo ne ovisi samo o Vladi nego i o svakom ponaosob… Vjernici trebaju poraditi na svojoj autentičnosti, a Božje pomoć neće izostati.”, rekao je tajnik Komisije ‘Iustitia et pax’.

Ključne riječi:
Komisija Iustitia et pax