Budi dio naše mreže
Izbornik

Predstavljen „Marinov zbornik“, zbornik radova priređen u čast profesora emeritusa Emilija Marina

Zagreb (IKA)

„Marinov zbornik“, zbornik radova priređen u čast 70. rođendana prvog profesora emeritusa Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. emerit. dr. sc. dr. h. c. Emilija Marina, predstavljen je 14. lipnja u Velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

U ime domaćina svečani skup pozdravio je prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a pozdravne govore uputili su Zdravko Gavran, izaslanik ministra vanjskih poslova i europskih integracija te Nj. E. Gaël Veyssière, veleposlanik Francuske u Hrvatskoj.

Sadržaj zbornika predstavili su muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju u Splitu mr. sc. Boris Čargo, akademik Mislav Ježić, predsjednik Papinskog odbora za povijesne znanost o. Bernard Ardura i pročelnik Sveučilišnog odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta i član uredništva Zbornika izv. prof. dr. sc. Mario Kevo. Događajem je moderirala Veronika Novoselac, asistentica na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Prof. dr. sc. rektor Tanjić u svojem govoru istaknuo je kako je „Marinov zbornik” nastao kao plod zahvale akademiku Marinu za mnogobrojne poticaje, ustrajan rad i trud te za sve dobro koje je ugradio u razvoj i rast Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Zdravko Gavran akademika Marina opisao je kao svestranog akademski uspješnog čovjeka, izvrsnog u brojnim područjima, od kojih je posebno istaknuo njegovu diplomatsku djelatnost te njegov doprinos u pridobivanju javne potpore Svete Stolice za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

U svojem obraćanju mr. sc. Boris Čergo u uvodnoj je noti istaknuo kako je Marin, nakon Frane Bulića bio je najdugovječniji ravnatelj splitskoga Arheološkog muzeja. Spomenuo kako ga je upravo Marin zaposlio te kako se nada da je svojim dosadašnjim radom opravdao svoje zaposlenje. U izlaganju Čergo se koncentrirao na razdoblje Antike i arheološku struku koja je značajno zastupljena u „Marinovom zborniku”, a upravo je to područje povijesti i arheološka struka niša u kojoj je akademik Marin ponajviše djelovao.

Akademik Mislav Ježić prisutne je upoznao s detaljnim životopisom akademika Marina, dao opsežan osvrt na sadržaj Zbornika te je istaknuo kako „samo kratko pobrojavanje tema ovog Zbornika uzima vremena, a upravo to pokazuje kakvo je bogatstvo sadržano u njegovim stranicama“.

Predstavljanju zbornika nazočili su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Nj. E. mons. Giorgio Lingua, Nj. E. dr. Josef Markus Wuketich, Austrijski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Anuška Deranja Crnokić, izaslanica ministrice kulture i medija te brojni predstavnici političkog, diplomatskog, kulturnog i akademskog života Hrvatske.

Svečanost je uveličao asistent na Sveučilišnom odjelu za sestrinstvo Marin Čargo koji je uz klavirsku pratnju izveo skladbu Parlami d’Amore Mariu.

Marinov zbornik” broji 75 radova koje je u čast slavljeniku napisalo 80 znanstvenika i to iz 18 zemalja svijeta  (Hrvatska,  Vatikan, Francuska, Italija, Španjolska, Njemačka, Belgija, Luksemburg, Švicarska, Švedska, Mađarska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Izrael, Crna Gora, Velika Britanija, Tunis i Benin).

Predgovor su napisali prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta i kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskog vijeća za kulturu i Papinskog povjerenstva za sakralnu arheologiju, dok je pogovor napisao akademik Nicolas Grimal, stalni tajnik Razreda za humanističke znanosti Francuske akademije znanosti i umjetnosti.

Zbornik je izdalo Hrvatsko katoličkog sveučilište uz potporu Ministarstva kulture i medija RH,  Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu.

Emilio Marin rođen je u Splitu 1951. Diplomirao je arheologiju i latinsku filologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a doktorirao iz antičke povijesti i arheologije na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je dugogodišnji kustos i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu te voditelj arheoloških istraživanja u Saloni i Naroni kao i začetnik Muzeja Narone.

Marin je redoviti inozemni član Francuske akademije znanosti i umjetnosti te član Papinskog odbora za povijesne znanosti i predsjednika Hrvatskog diplomatskog kluba.