U predstavljanju su sudjelovali đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku dr. Dražen Kušen, župnik Župe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru i dekan Vukovarskog dekanata fra Ivica Jagodić te ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru dr. Petar Elez. Sudionike je pozdravio župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić.

Upućujući pozdrav okupljenima gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Josip Poleto rekao je: „Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru nastala je na poticaj Državnog arhiva Vukovar što je Franjevački samostan u Vukovaru s radošću prihvatio, a izdanje je ostvareno uz potporu Ministarstva kulture, Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Danas se izvornik Kronike nalazi u kuli knjiškog blaga kao dio muzejskog postava u Franjevačkom muzeju Vukovar. Tisak prijevoda prvog sveska Kronike dolazi nakon obnove franjevačkog kompleksa s otvorenjem Franjevačkog muzeja Vukovar, a prethodi i velikoj proslavi 300. obljetnice otkako je postavljen kamen temeljac za izgradnju vukovarskog samostana 24. lipnja 1723. godine. Ovo je prvo u nizu, a planiraju se još dva izdanja Kronike, čime bismo obuhvatili najznačajnije djelovanje franjevaca – pastoralno i prosvjetno djelovanje“.

Kronika vukovarskog samostana je neizmjerno vrijedan povijesni izvor i dokument kako samostana i Župe sv. Filipa i Jakova, tako i grada i okolice od 18. st. do danas. Punina i raznovrsnost njezinih informacija predstavljaju svojevrsno pamćenje grada Vukovara tijekom više od triju stoljeća.

Kronika je povijesni i kronološki kaleidoskop života koji u svojim nebrojenim elementima sadrži i radosne i tužne događaje vukovarske zajednice. Radosne kao što su slavlja kršćanskih blagdana, zavjetnih procesija ili ustoličenja velikih župana, posjete careva i banova, nadbiskupa i biskupa, znanstvenika i umjetnika, ili izgradnja crkve, kapela i križeva, važnih objekata, spomenika i ustanova u gradu. No tu su i izvješća o ratovima, epidemijama, požarima, poplavama, zemljotresima, nevremenu, propaloj ljetini, strašnim zimama i Dunavu okovanim ledom, nesnosnim ljetnim vrućinama. Tu su i izvještaji o ukopima od velikodostojnika u kripti crkve do ukopa onih bezimenih pokojnih kao što je kažnjenik tegljača lađa na obali Dunava.

Pored dragocjenih podataka o gospodarstvu, političkom, javnom i kulturnom životu, školstvu, zdravstvu i drugome, kroničari posebnu pozornost, naravno, posvećuju samostanu i crkvi kroz stoljeća uz popis svih gvardijana, franjevaca svećenika i laika te njihovih službi u samostanu i u vukovarskoj župi i filijalama koja je obuhvaćala gotovo pola današnje Vukovarsko-srijemske županije. Tu su i vrlo su važni podaci o umjetničkim djelima oltarnih pala, slika i skulptura i o predmetima umjetničkog obrta liturgijskog posuđa, relikvijara i liturgijskog ruha.

Nakon tragičnog razaranja samostana i crkve u Domovinskom ratu kronika je pridonijela njihovoj obnovi ponajprije u potrazi za kulturnim blagom, zatim u prikupljanju za popis inventara, proučavanju i valoriziranju, restauriranju te projektiranju novog Franjevačkog muzeja Vukovar u kojem će izuzetno bogata kulturna baština biti javnosti dostupna i vidljiva.

U Kronici nalazimo podatke o najvećem dijelu eksponata, o tome kada i gdje su nabavljeni određeni umjetnički predmeti i tko ih je donirao. Često je navedena vrijednost tih eksponata, a ponekad su opisane i okolnosti koje su dobročinitelje motivirale na donaciju ili pak način na koji su dospjeli u Vukovar, kao što je opisan dolazak relikvija sv. Bone iz Rima.

Iz perspektive stvaranja Franjevačkog muzeja upravo se uz pomoć Kronike saznalo za nekoliko umjetnika koji su djelovali u Vukovaru. Tako su nekada nepoznatim slikarima i majstorima dodijeljena njihova imena, a otkrivena su i neka njihova nova djela. Zagonetka oko vukovarskih oltarnih pala također je riješena pomnim iščitavanjem stranica kronike. Iščitalo se također da su franjevci pratili najnovija umjetnička kretanja i stilove, pa su umjetnine iz europskih centara Dunavom vrlo brzo stizale u Vukovar što je pridonosilo razvoju kulture u gradu Vukovaru. Tome je dakako posebno pogodovala gradska sredina te mnoštvo bogatih građana i plemića koji su često bili dobročinitelji samostana. Kroničar bilježi sve pregradnje i proširenja samostanske crkve koja je s gradom usporedno rasla. Kronika u svom sadržaju prikazuje nastanak i razvitak Vukovara kao jednog autentičnog europskog grada, od oslobađanja od osmanlijske vlasti do danas, a središte tog sadržaja čine vjera, prosvjeta i kultura te umjetnost raznih razdoblja, stilova i provenijencije. Gotovo svaki od eksponata krije svoju priču i iza njihovog vidljivog materijalnog prikaza stoji vjera, nada, pobožnost, molitva i poneki zavjet, ali i osjećaj za lijepo, dobro i plemenito. S tim izvorima možemo reći da su franjevci u Vukovaru nositelji duhovnosti, prosvjete i kulture na temelju kontinuiranog života u vjeri kroz stoljeća.

Zbog pandemije virusa covid-19 predstavljanje je održano samo za medije kako bi se ipak prezentiralo ovo važno tiskano djelo.