Knjiga je prijevod s njemačkog jezika autorove doktorske disertacije koja je objavljena 1991. kao zahvala franjevcima koji su te godine proslavili 700. godišnjicu od dolaska u Bosnu. Prošlo je punih 30 godina da je ovo djelo ugledalo svjetlo dana i na hrvatskom jeziku zahvaljujući zalaganju dr. fra Ivana Šarčevića.

Knjigu je objavio Provincijski povijesni institut Bosne Srebrene, a s njemačkog jezika preveo prof. Sulejman Bosto. Kompletan tekst prošao je kroz lektorske i korektorske ruke prof. dr. Emira Filipovića, dr. sc. fra Stipe Kljajića i Darka Rubčića. Unatoč tomu što se radi o prijevodu djela koje je nastalo prije 30-ak godina, knjiga je aktualizirana i uvažena su nova dostignuća i spoznaje kada je riječ o srednjovjekovnoj Bosni i specijalno franjevcima u tome vremenu zalaganjem prof. Filipovića s Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Predstavljači knjige bili su fra Marko Karamatić, ravnatelj Kulturno-povijesnog instituta i profesor povijesti na Franjevačkoj teologiji, Emir Filipović, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i fra Miro Jelečević, profesor sistematske teologije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Na kraju je o samom djelu govorio i autor prisjećajući se trenutaka iz vremena pisanja svoje disertacije.

Jozo Džambo rođen je 9. prosinca 1949. u Matini kod Maglaja. Hrvatski i bosanskohercegovački je pjesnik, književni kritičar, esejist i prevoditelj. Nakon završene Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, studirao filozofiju i teologiju u Sarajevu i Eichstattu, zatim slavistiku, povijest jugoistočne Europe i tursku filologiju na sveučilištu u Bochumu (Njemačka). Magistrirao je 1979., a doktorirao 1984. s temom Die Franziskaner im mittelalterlichen Bosnien (Franjevci u srednjovjekovnoj Bosni), disertacija koja je nagrađena godišnjom nagradom Društva za jugoistočnu Europu u Münchenu. Radio je kao znanstveni suradnik i asistent na Sveučilištu u Bochumu, u Bavarskom nacionalnom muzeju u Münchenu, na odsjeku za etnologiju Sveučilišta u Munchenu i na Sudost-Institut u Munchenu. Od 1992. znanstveni je suradnik u Adalbert Stifter Verein, institutu za njemačko-češke kulturne veze. Od 1976. do 1987. urednik je i stalni suradnik časopisa za tursku filologiju Materialia turcica, a od 1992. odgovorni urednik godišnjaka Stifter. Piše i objavljuje na hrvatskom i njemačkom jeziku u prvome redu studije, priloge i recenzije iz uže struke: povijesti, književne i kulturne povijesti, ali i književne radove i prijevode. Prevodi poeziju, prozu i znanstvene radove s njemačkog, makedonskog i bugarskog jezika. Od 1972. neprekidno živi i radi u Njemačkoj. Nakon više godina predanog i temeljitog rada, 2018. iz tiska je izišla njegova knjiga Bitka za Žepče 7. kolovoza 1878. prema austrijskim i njemačkim izvorima.