Pozdravnu riječ svim okupljenima uputio je, uime domaćina, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji je ujedno napisao i predgovor knjige. O knjizi su detaljnije govorili ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, prof. dr. sc. Frane Staničić i prof. dr. sc. Josip Šalković. Na njezinu je predstavljanju prisustvovao novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua te pomoćni zagrebački biskupi mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić, predstavnici i izaslanici visokih državnih dužnosnika, bivši i aktualni hrvatski diplomati, akademici i osobe iz društvenoga, političkoga i kulturnoga života. Predstavljanje je moderirala novinarka i voditeljica Hrvatskoga katoličkog radija Diana Tikvić, dok su u glazbenome dijelu sudjelovale harfistica Mirta Lice i mezzosopranistica Petra Čavka.

„Mogu reći da ova knjiga dolazi u pravi trenutak današnje naše stvarnosti, svakidašnjice i u pravi trenutak, gledajući na ovo što nas čeka narednih godina i što naglašava ono što kao Crkva želimo slijediti, a to je služba. Crkva je otvorena na suradnju, na dijalog, na zajedništvo sa svima, u tom svjetlu koncilskih dokumenata, zakonika kanonskoga prava i crkvenoga učiteljstva na čelu s papom Franjom“, kazao je kardinal Bozanić u pozdravnoj riječi. Izrazio je radost što je mons. Lingua po prvi put dionik jednoga ovakvoga čina te zahvalnost mons. Eteroviću što je o dvadesetoj obljetnici svoje biskupske službe javnosti podario ovu dragocjenu i vrijednu knjigu o odnosima Hrvatske i Svete Stolice koja će mnogima, kako piše u Kardinalovu Predgovoru, poslužiti kao izvor točnih informacija i svojevrsni priručnik polazišta za stvaranje plodonosnih interpretacija.

Kardinal Josip Bozanić

Prvi je o knjizi mons. Eterovića govorio ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, naglasivši njezin historiografski značaj za Hrvatsku i povijest općenito. U svome izlaganju ministar Grlić Radman pojasnio je zašto su za Hrvatsku odnosi sa Svetom Stolicom u povijesti imali osobito značenje. Primarno je izdvojio činjenicu da su Hrvati većinski katolički narod koji je u kontinuitetu do današnjih dana imao dobar odnos s Papinstvom za što se, kao spomen, ali i počast papinstvu i hrvatskoj državnosti te važnost diplomacije za ostvarivanje legitimnih načelnih prava i interesa, priznanje onodobne hrvatske države od pape Ivana VIII. 7. lipnja 879., od 1999. obilježava kao Dan hrvatske diplomacije.

Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman

Nadalje, ministar je izdvojio papinsku potporu hrvatskome narodu u teškim razdobljima njegove povijesti, moralnu i duhovnu snagu te intelektualnu ekspertizu, koja podsjeća i ljude i narode na kršćansku poruku spasenja i univerzalna načela o dostojanstvu, vrijednosti i pravima. Govoreći o potpori koju je Sveta Stolica davala Crkvi u hrvatskim zemljama i time neizravno i čitavome hrvatskome, ali i svim drugim narodima koji su trpjeli i stradavali od totalitarnih režima, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske apostrofirao je značaj imenovanja danas blaženoga Alojzija Stepinca kardinalom 1952. pape Pija XII. za vrijeme Blaženikova zatočeništvu u Krašiću zbog čega je tadašnja komunistička vlas na čelu s Titom sve do 1966. raskinula odnose sa Svetom Stolicom. Ministar je također naglasio diplomatsku i moralnu ulogu Svete Stolice u priznavanju suverene, samostalne i međunarodno priznate hrvatske države. Prema njegovim je riječim stoga ova knjiga mons. Eterovića hrvatskoj javnosti potrebna i dobrodošla kako bi se ispravile zablude oko pitanja odnosa Hrvatske sa Svetom Stolicom koji su, između ostaloga, utemeljeni na pravu slobode savjesti.

“Za pravo slobode savjesti”, kazao je ministar, “zalagao se i kardinal Stepinac, simbol onih najvećih patnji i stradanja hrvatskoga naroda u 20. stoljeću od svih triju totalitarnih zla: nacističkoga, fašističkoga i komunističkoga,” te svojevrsni uzor i orijentir mnogima kako se postavljati u svojedobnim, u današnjim, ali i budućim nedaćama. „Stepinac je bio glas savjesti na ovom prostoru u vremenima u kojima se, upravo sloboda i općenito i sloboda savjesti, a dakako i pravo na život i opstanak bili najviše na udaru,“ zaključio je ministar Grlić Radman. Izlaganje je završio, referirajući se na dimenziju ekumenizma i dijaloga s religijama o kojoj knjiga mons. Eterovića također progovara, s obzirom na to da je Republika Hrvatska, osim s Katoličkom Crkvom, regulirala odnos i s nizom drugih crkava, citatom sv. Pavla apostola: „Složni budite, mir njegujte i Bog ljubavi i mira bit će s vama“. (2 Kor 13,11).

Izvanredni profesor na Katedri za upravno pravo Pravnoga fakulteta u Zagrebu dr. Frane Stanišić sažeto je prikazao sadržaj same knjige. Profesor Stanišić smatra kako knjiga predstavlja sintezu djelovanja mons. Eterovića na području odnosa države i Crkve te izvor mnoštva ažuriranih i korisnih podataka svima onima koji se u svome radu bave Katoličkom Crkvom. Izdvojivši službu odgoja odnosno obrazovanja kao jednog od prioriteta Katoličke Crkve te podatak o 1365 katoličkih sveučilišta, fakultetima raznih disciplina, a koji nisu nužno povezani crkvenim sredinama, posebno je intrigantnim naglasio autorovo navođenje prioriteta Svete Stolice u sklopu njenoga sudjelovanja u međunarodnoj zajednici, o kojem piše u drugome dijelu knjige „Sveta Stolica u okviru međunarodne zajednice“, ali i činjenicu da je Katolička Crkva uvijek djelovala po modelu „Caru podajte carevo, a Bogu Božje.“ Istaknuo je podatak kako danas postoji 271 konkordatski ugovor koji je Sveta Stolica sklopila sa 74 države te važnost autorovoga razlikovanja pojmova sekularizacija, sekularnost i sekularizam koji nipošto nisu istoznačnice. „Autor ističe obvezu države i Crkve da surađuju, osobito na područjima u kojima se njihova djelatnost dodiruje i/li katkad isprepliće za što onda suradnja mora biti uređena što se najbolje postiže ugovorima konkordatskoga tipa. Istovremeno, Katolička Crkva nipošto ne traži privilegiran položaj u društvu, nego uvijek i samo da njeni odnosi s državom budu jasno uređeni,“ kazao je profesor Stanišić.

Prof. dr. sc. Frane Staničić

Profesor kanonskoga prava na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Josip Šalković rekao je da je mons. Eterović „kao svjedok vremena stvorio djelo koje je dragocjeni dar za ispravno razumijevanje principa na kojima počivaju zdravi odnosi između Crkve i države, Svete Stolice i Republike Hrvatske. Iz bogate riznice odnosa Crkve i države, autor u knjizi iznosi staro i novo. Novost je sadržana u uređenosti odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske nakon uspostave i međunarodnoga priznanja hrvatske države. Vjernost predaji očituje se pak u dinamičnoj povijesti odnosa Crkve i države te nauku Drugog vatikanskoga koncila kao najpouzdanijem izvoru za oblikovanje načela glede odnosa između Crkve i političke zajednice, kao i u antropološkom i teološkom utemeljenu prava na vjersku slobodu.“

Prof. dr. sc. Josip Šalković

Na samome kraju svečanosti, zahvalnom se riječju svima obratio autor knjige mons. Eterović, posebno istaknuvši uzoritoga kardinala Bozanića koji mu je sugerirao pisanje ove knjige te ministra Radmana koji je, zahvaljujući svojoj službi, omogućio i pomogao njezino nastajanje.Ispričavši kako mu je kao rimskome studentu povratak kući bio svojevrstan šok, osobito za Božić kada je za vrijeme komunizma Božić bio radni dan, posvjedočio je da je Božja providnost htjela da u suvremenoj nezavisnoj Hrvatskoj bude jedan od dionika traženja najboljega rješenja za odnos između Crkve i države o kojem se je kao student pitao: „Bože moj, hoće li doći kada situacija da u Hrvatskoj bude normalno stanje, da se srede odnosi između Crkve i države?“ Ujedno je mons. Eterović podsjetio i kako Hrvatska pripada zajednici zemalja rimsko-germanskoga prava na kojem se temelji konkordatski odnos između države i Crkve te izrazio nadu da knjiga, koja je rezultat ne samo teoretskoga promišljanja, nego više prakse, posluži na dobro svima onima koji se zanimaju za ovu tematiku.

Nadbiskup Nikola Eterović

Knjiga mons. Eterovića, koji je najveći dio svoga stručnoga, svećeničkoga i biskupskoga života proveo u službi diplomata Svete Stolice, objavljena je u nakladi Kršćanske sadašnjosti.