Ovo nije knjiga za jednokratnu uporabu, već priručnik kojeg bi svatko kada stoji pred nekom važnom odlukom – koja se tiče našeg društva i općeg dobra – trebao konzultirati i vidjeti stojim li iza toga samo ja, neka privilegirana elita ili kvorum građana koji do toga drži, poruka je recenzenta knjige moraliste dr. sc. Josipa Grbca.

Mi u Hrvatskoj – prema mišljenju dr. Grbca – imamo sindrom; sklonost o nekim važnim pitanjima, vrijednostima, problemima govoriti i pisati paušalno, a čega nakon ove knjige više ne smije biti.

„Takav je ulični govor, takav je politički, medijski pa i često crkveni govor. Glorificiraju se neki stavovi za koje se ili pretpostavlja ili izričito tvrdi, bez ikakvih dokaza, da su to stavovi većine građana. Ili se ‘sotoniziraju’ na isti način, također bez jasnih dokaza, neki suprotni stavovi i minorizira se njihova vrijednost.”

Knjiga, isto tako, jasno pokazuje kakav je odnos između osobne i crkvene religioznosti što mi često poistovjećujemo, te se ne može više reći da svi koji vjeruju u Boga – vjeruju i u Crkvu, a takvih podataka do ove knjige prije nismo imali u Hrvatskoj.

Nadalje, glavni probem dr. Grbac vidi kada se na paušalnom govoru i postupanju donose neke strateške i dalekosežne odluke.

„Ja se pitam: Na temelju kakvih pokazatelja je Hrvatska na primjer objeručke prihvatila Istanbulsku konvenciju? Pitam se također: Na temelju kakvih pokazatelja se uskoro donosi zakon o radikalnom pojednostavljenju rastave braka? Na temelju kakvih pokazatelja se u Hrvatskoj omogućava sklapanje istospolnih brakova? Je li opravdano na temelju podataka o tome ‘do kojih vrijednosti hrvatski građani drže’ da razne grupacije uporno zagovaraju takozvane dobrobiti rodne ideologije”, upitao se uz ostalo Josip Grbac te naglasio:

„Takvih pokazatelja ima jako puno i oni ne odražavaju realno stanje duha, morala, vjere hrvatskog građanina.”

Profesor emeritus Pero Aračić je primijetio da je kršćanstvo u Hrvata – a kojih smo izgubili oko pola milijuna iseljavanjem u posljednjih desetak godina – zapravo tradicionalno kršćanstvo, a i ta tradicija polako gasne.

„Vrednote se polako gube, iako ono što mi sačuvamo i čuvamo jest tradicionalno i ne može izdržati navalu modernizma i svega onog što modernizam sa sobom nosi. U tom kontekstu ja nisam optimista što se tiče hrvatskog kršćanstva i stalno govorim da bi mi trebali raditi s ostatkom – ‘ostatkom ostataka’.”

Prema procjenama emeritusa Aračića u zemlji imamo oko 10 posto kršćana, onih koji istinski žive svoju vjeru, a preostali su tradicionalisti. On je stoga zagovaratelj – kako se izrazio – „da mi dvostruku Crkvu trebamo graditi”.

S jedne strane onu ‘idealnu’ koju svatko od nas nosi u sebi i s druge strane ovu ‘drugu’ koju smo mi odgojili, rekao je Pero Aračić i osvijestio da smo mi te ljude iz Crkve ‘ostataka’, a ne netko drugi, odgojili, te je potrebno zato s njima imati strpljenja, potrebno ih je saslušati, potrebno je razumijevanja imati i onda će oni polako raditi i napredovati u vjeri, ali ih ne smijemo otpisati.

Sociolog dr. sc. Dragan Bagić primjećuje temeljem ovog istraživanja sve veću heterogenost hrvatskog društva, a boji se da ide sve to i u pomalo nezdravom smjeru.

„Kad je religioznost u pitanju, imamo jedno jačanje povezanosti između religioznosti, autoritarnosti i desne političke orijentacije što nam zapravo sugerira – ili ja barem iz toga iščitavam – jedan proces političke getoizacije”, ustvrdio je i nastavio također:

Proces razvoja te heterogenosti ide u smjeru izrazite politizacije identiteta i vrijednosti, te u velikoj mjeri se politički procesi i politička mobilizacija oslanjaju, u dobrom dijelu, baš na katolički identitet – „u dobrom dijelu na vrijednosti, pogotovo neke vrijednosti koje proizilaze iz katoličkog svjetonazora”.

I takva politizacija identiteta – po njegovom sudu – stvara jedan izazov za heterogenost hrvatskog društva.

„Naravno, to se onda prelijeva u sve druge segmente društva. Dakle, imamo jedan proces politizacije identiteta koji po ovim rezultatima zapravo vodi ka jednom procesu getoizacije – rekao bih – katoličkog identiteta u Hrvatskoj; političke getoizacije”, ustvrdio je uz ostalo govornik.

U ime izdavača govorili su, na početku predstavljanja, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta dr. sc. Josip Šimunović i, na završetku, direktor KS-a dr. sc. Stjepan Brebrić koji se – izdvajamo – složio s dr. Grbcem da će vrijednost ove knjige biti prepoznata u činjenici da smo postali previše svojeglavi u tumačenju određenih datosti s kojima smo suočeni na području vrednota.

„Svjedočimo tome u medijima. Slušamo komentare za koje uopće ne znamo da li postoje za njih neka relevantna istraživanja, pa čak i neki dublji uvidi, nego nam se čini da stvari ovise o tome tko je spretniji u iznošenju nekih vlastitih stajališta, a kada su znanstvena objektivna istraživanja u pitanju onda se ipak suočavamo s realnom stvarnošću”, rekao je Brebrić.

Hrvatski EVS („European Values Study“) istraživački tim danas vodi izvanredna profesorica zagrebačkog KBF-a dr. sc. Silvija Migles. Ona je najavila da ćemo ovu jubilarnu 25. godinu sudjelovanja u projektu istraživanja europskih vrijednosti obilježiti u rujnu s jednim međunarodnim znanstvenim skupom.

Knjigu „Promjene vrijednosnog sustava u demokratskoj Hrvatskoj” uredili su Josip Baloban, Silvija Migles, Krunoslav Nikodem i Siniša Zrinščak, a tri glazbene točke u sklopu predstavljanja knjige izveli su studenti Instituta za crkvenu glazbu KBF-a solistica Amalija Čehulić i pijanist Neven Boltek.

Foto: Ante Novak // Predstavljena knjiga „Promjene vrijednosnog sustava u demokratskoj Hrvatskoj”