Moderator predstavljanja mons. Pavo Jurišić, postulator kauze sluge Božjega Josipa Stadlera, poželio je dobrodošlicu „u ovu Stadlerovu ustanovu Vrhbosansku bogosloviju“ svima na čelu s vrhbosanskim nadbiskupom metropolitom i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH Tomom Vukšićem i nadbiskupom u miru kardinalom Vinkom Puljićem. Poseban pozdrav uputio je sestrama koje je utemeljio nadbiskup Stadler, Služavkama Malog Isusa predvođenim časnom majkom s. Marijom Banić i provincijskom glavaricom s. Anom Marijom Kesten. Zahvalio je i bogoslovima Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa koji su pjesmom obogatili ovo predstavljanje.

Kao postulator kauze sluge Božjega Josipa Stadlera mons. Jurišić podsjetio je da je 2009. godine zamolio don Milenka Krešića da mu pomogne u pisanju dokumentirane Stadlerove biografije kao prilog poziciji ove kauze pa su uočili da Stadlerovo poslovanje i financije nisu istraženi. „Prof. Milenko se uhvatio u koštac s tim pitanjem, želio ga je odraditi pošteno i na temelju izvora. Nije se služio samo građom koja mu je u Postulaturi bila na raspolaganju, nego je i hodao gradom tražeći kuće i mjesta koje je Stadler kupovao i prodavao kako bi izgradio infrastrukturu Vrhbosanske nadbiskupije“, kazao je mons. Jurišić citirajući riječi iz knjige da je nadbiskup Josip Stadler umro bez ikakvih dugova i bez osobne imovine i da je i svoja sredstva najvećim dijelom trošio na siromahe i sirotišta. U vezi s drugom knjigom o nadbiskup Stadleru, kazao je da je profesor Krešić također pisao dokumentiranu Stadlerovu biografiju za poziciju spomenute kauze pa je trebala biti napisana na talijanskom jeziku i tako je nakon toga nastala i puno opširnija knjiga o sluzi Božjem Josipu Stadleru.

Nadbiskup Tomo Vukšić predstavio je knjigu „ Il servo di Dio Josip Stadler, primo arcivescovo di Vrhbosna“ (Sluga Božji Josip Stadler, nadbiskup vrhbosanski), otisnutu u ožujku 2023. u Sarajevu u izdanju KBF-a, napominjući da je ovu knjigu pročitao vozeći se prema Lurdu na vojnom hodočašću te da je predstavljanje pod naslovom „Sustavan život nadbiskupa Josipa Stadlera utemeljen na arhivskoj građi i ozbiljnoj znanstvenoj literaturi“, napisao 14. svibnja upravo u spomenutom Gospinom svetištu. Potom se ukratko osvrnuo na sva poglavlja u knjizi od opisa crkvenih prilika u Hrvatskoj i u BiH u vrijeme Stadlerova rođenja življenja i biskupskog djelovanja te njegova odnosa prema franjevcima u Bosni i nesporazuma s austro-ugarskim predstavnicima vlasti i Stadlerove ulogu u reorganizaciji tadašnjih ustanova svetog Jeronima u Rimu te namjera da bude premješten u Zagreb ili u Rim preko Stadlerova nastojanja oko uspostave posebne biskupije za grkokatolike u BiH, političkih nesporazuma unutar katoličke zajednice u BiH, Stadlerove suradnje sa ženskim redovničkim zajednicama i njihovim karitativnim, školskim i pastoralnim djelovanjem u Nadbiskupiji i nastanka Družbe Služavaka malog Isusa do Stadlerova nastojanja da pomaže, hrabri i tješi vjernike i svećenike u vrijeme kušnja i stradanja za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Nadbiskup Vukšić primijetio je da bi bilo vrlo korisno kad bi „ovoj vrlo bogatoj biografiji“ bio dodan znanstveni doprinos Josipa Stadlera filozofiji i teologiji te kulturi općenito kao i poglavlje o njegovu doprinosu podizanju brojnih građevina i crkava u službi odgoja, prosvjete i znanosti te dušobrižništva i karitativnoga rada kao i analiza Stadlerovih nastojanja i shvaćanja konkretnoga dušobrižništva.

„Za razliku od svih dosadašnjih Stadlerovih životopisa, ova knjiga se oslanja na mnoge dokumente koji sve do najnovijega vremena, zbog različitih razloga, nisu bili poznati niti su mogli biti konzultirani. Tako se već na prvim stranicama ove knjige čita, na primjer, da se ona, osim na dosadašnje različite Stadlerove životopise, te na već objavljene izvore i drugu literaturu, oslanja također na oko 1200 dokumenata koji su prikupljeni u raznim arhivima u Vatikanu, Beču, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Đakovu, Požegi, Splitu, Kotoru, Kreševu i Slavonskom Brodu. I uz to, autor ovoga životopisa je konzultirao još 107 objavljenih studija različitih autora, koji su se bavili Stadlerovim životom i djelovanjem. Čestitam! Osobita je kvaliteta ove knjige u tomu što je napisana tako što se njezin autor ponajviše oslanjao na arhivske dokumente koji su mu bili na raspolaganju, odnosno na podatke koje je u njima našao, te što je integrirao provjerene informacije i podatke iz studija koje su prethodno objavili drugi autori. Knjiga je napisana na način da može biti od pomoći također stručnjacima Dikasterija za kauze svetaca, koji već proučavaju ili će tek studirati život Josipa Stadlera, kao sluge Božjega i kandidata za čast oltara pa je zato izabran upravo talijanski jezik. Osim toga, napisana na jednom od velikih jezika, ona nudi mogućnost da se oni, koji ne znaju hrvatski, mogu upoznati s ulogom, zaslugama te duhovnim i intelektualnim profilom prvoga sarajevskog nadbiskupa“, zaključio je nadbiskup Vukšić.

Na početku predstavljanja knjige „Nadbiskup Stadler i financije: gradnje, nekretnine i poslovi“, koju je 2021. godine izdao KBF u Sarajevu uz suizdavaštvo Glasa Koncila u Zagrebu, počasni predsjednik HKD Napredak mons. Franjo Topić istaknuo je da je nadbiskup Stadler jedan od najvećih neimara i graditelja Bosni i Hercegovini. „Dugo se čekalo na ovakvu knjigu jer je često bilo sporenja i sumnji oko ovih pitanja pa i u kontekstu Stadlerove beatifikacije. Uvijek su financije problem“, kazao je mons. Topić ističući nadu autora Krešića da će ova studija „dobrim dijelom, rasvijetliti i dati jedan cjelovitiji uvid i u ovaj dio Stadlerova života i djelovanja.“ Mons. Topić spomenuo je da knjiga ima 12 poglavlja u kojima se, između ostalog, govori o životu nadbiskupa Stadlera, gradnji sarajevske prvostolnice, travničkog i bogoslovnog sjemeništa, nekretninama i zaduženjima, velikoj financijskoj krizi, superviziji delegata Bastiena… Istaknuo da je studija rađena na temelju sačuvanih i dostupnih arhivskih podataka kao i da dio dokumenata za ovu studiju nije sačuvan.

„Iz sačuvanih knjiga računa sestara Služavki Malog Isusa, koje je Stadler i osnovao, od 1890. do 1903. vidi se da je ‘Stadler financije Sirotišta vodio vrlo detaljno’, pa se analogijom može zaključiti da je tako detaljno vodio i financije Nadbiskupije i drugih sestarskih poslova… Za bolje razumijevanje brojne i ogromne gradnje treba podsjetiti da je Stadler došao u Sarajevo 1882. godine i da nije imao nikakvu kuću, dapače sve do 1895. bio je podstanar. U Sarajevu je, u vrijeme njegova dolaska, živjelo oko 20.000 stanovnika od čega samo 698 katolika. A Stadler je ostavio Vrhbosanskoj nadbiskupiji i sestrama 31 zgradu. Sve što je gradio bilo je lijepo, veliko i često monumentalno kao travnička gimnazija, bogoslovno sjemenište, ‘Betlehem’ i druga zdanja te su građene na dobrim lokacijama. I katedralu je htio veću, ali austrougarska vlada nije dopustila. Očito ga je na to inspirirao i Rim u kojem je studirao, tako da Bogoslovija asocira na baziliku sv. Petra u Rimu“, kazao je mons. Topić koji je istaknuo da je đakovački biskup Strossmayer, koji je Stadleru bio i prijatelj i značajan donator, prvog vrhbosanskog nadbiskupa nazvao čudotvorcem.

Mons. Topić je kao najvažnije istaknuo da nakon Stadlerove smrti nije ostalo dugova što svjedoči i njegov tajnik Tvrtković. „Jedna ilustracija to potkrepljuje kad Nadbiskup piše nunciju u Beču 1900. da su ‘travničko sjemenište i gimnazija bez duga’. A i da je ostalo dugova izišli bi na površinu jer bi banke i druge institucije potraživale dugove s obzirom da to kod njih lako ne zastarijeva. A ostala je tako velika imovina Nadbiskupiji i sestrama da i danas živimo u tim zgradama. Netko reče koliko je Stadler napravio mi ne možemo ni okrečiti. Prof. Krešić je ovom studijom popunio jednu važnu prazninu iz Stadlerova djelovanja. Teško je bilo prihvatiti se ove teme jer nije baš teološka i striktno povijesna, i trebalo se baviti pomalo njemu stranim temama kao što su financije, građevine, krediti, zemljišta“, rekao je profesor Topić koji se ukratko osvrnuo i na Stadlerovu duhovnu ostavštinu napominjući da je objavio 15-tak knjiga, preveo Novi zavjet i uz sve to vodio Nadbiskupiju i družbu Sestara Malog Isusa. „Odlična mu je ‘investicija’ osnivanje Družbe Služavki Malog Isusa, jedine redovničke zajednice osnovane u BiH. One trajno svjedoče i produžuju njegovu duhovnost, posebno njegovu brigu za siromahe, i tako živi Stadler i njegovo djelo“, istaknuo je mons. Topić koji se osvrnuo i na potporu nadbiskupa Stadlera Hrvatskom kulturnom društvu Napredak. Profesor Topić se na emotivan način prisjetio i dana kada je on kao mlad profesor bolovao od leukemije i liječio se u gradu Essenu u Njemačkoj gdje ga je s puno brige i ljubavi udomila zajednica sestara Služavki malog Isusa u tom gradu.

Na kraju predstavljanja nazočnima se obratio autor don Milenko Krešić te uputio riječi zahvale svima koji su dali doprinos da spomenute knjige ugledaju svjetlo dana, a posebno svojoj matičnoj ustanovi KBF-u koji ih je izdao i organizirao njihovo predstavljanje te recenzentima knjiga i predstavljačima. Posebno je zahvalio s. Anemariji Radan koja je, kao suradnica u Postulaturi, prikupila brojnu građu o sluzi Božjem Josipu Stadleru. Don Milenko je kazao da je povod za pisanje knjige bilo često spominjanje nadbiskupa Stadlera u kontekstu financija. Dodao je i da se pribojavao ući u taj projekt jer nije stručan za financijska pitanja. Rekao je da je počeo istraživati arhivu i konzultirati financijske stručnjake te učiti o pitanjima kredita, kamata, odbijanja, prireza, reprogramiranja dugova itd. Kazao je da se vremenom uvjerio da je nadbiskup Stadler precizno vodio blagajničke dnevnike koji su tada pisani rukom o čemu je i pisao u svojoj knjizi.