Uz pozdravnu riječ nadbiskupa Mate Uzinića te autora, nadbiskupa u miru Devčića, o knjigama su govorili sveučilišni profesori, ujedno i recenzenti, Aleksandra Golubović, Saša Horvat, Franjo Mijatović i Nikola Vranješ te urednik Bruno Lončarić.

Pitanje o Bogu temeljna je tema kojom se autor Ivan Devčić bavio u svojem znanstvenom djelovanju, kao profesor filozofije na Teologiji u Rijeci, a kasnije i kao riječki nadbiskup. Tekstovi objavljeni u prva dva sveska većinom su već objavljivani u filozofskim i teološkim znanstvenim časopisima, a druga dva sveska donose teološko-pastoralno-socijalne rasprave, rezultat Devčićevih promišljanja kao svećenika i biskupa u kontekstu aktualnog stanja Crkve, vjere i pastorala u Hrvatskoj i u Europi. Ti tekstovi pokazuju da Devčić kao kršćanski pisac i znanstvenik nije želio stati na teoriji nego svoje znanstveno djelovanje usmjeriti trajnoj obnovi života u vjeri. „Ova sabrana djela govore i o njegovom životu“, rekla jedna od recenzentica, profesorica filozofije Aleksandra Golubović.

Odabrane ulomke iz knjiga čitali su Kristijan Pandl i Mario Šarić, bogoslovi Riječke nadbiskupije, a program je vodila Helena Anušić. Knjige su objavljene u izdanju Riječke nadbiskupije i Kršćanske sadašnjosti. Nadbiskup Uzinić pozdravio je sve okupljene koji su ispunili Veliku dvoranu. Podsjetio je kako je nadbiskup u miru Devčić često knjige nazivao svojom djecom govoreći kako ih ne može ostaviti. „Zato Vam zahvaljujem što se niste tako lako rješavali ove djece iako ste kao nadbiskup brinuli o brojnim drugim stvarima. A znamo da ljudi često zbog drugih obaveza zanemare vlastitu djecu. Vi to niste učinili, i dalje ste čitali i pisali i čestitam Vam na tome“, rekao je nadbiskup Uzinić. Na susret u Nadbiskupskom domu došli su i riječki gradonačelnik Marko Filipović te njegov prethodnik Vojko Obersnel čime su potvrdili stalnu i dobru suradnju Rijeke i nadbiskupije.

Aleksandra Golubović i Saša Horvat govorili su o prvom svesku koji donosi tekstove nastale tijekom i neposredno po završetku studija profesora Devčića na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu te dok je predavao filozofiju na Teologiji u Rijeci. „Njegovi tekstovi su čitki, pristupačni, a dok čitate imate osjećaj da zajedno prolazite i promišljate tematiku“, rekla je dr. Golubović. Dr. Horvat je istaknuo filozofski pristup pitanjima o Bogu i ljudskoj egzistenciji koji baštini tradiciju filozofske misli i filozofa koji su se napajali na grčkom izvoru. „Ovo djelo zasigurno će biti presudno i za razvijanje dijaloga teologije, filozofije i prirodnih znanosti.“

Tekstovi prve knjige donose autorov filozofski pristup promišljanjima o filozofskim temama kao što su ljudska spoznaja, pojam osobe, filozofija religije, problem govora o Bogu, kozmološki dokaz Božje egzistencije, te kritički-plodno sumišljenje autora Devčića s brojnim velikanima filozofske misli kao što su Toma Akvinski, Martin Heidegger, Gustav Siewerth, a posebno s Nikolajem Berdjajevom.

O drugom svesku govorio je Franjo Mijatović. „Putovanje koje je poduzeto u 12 poglavlja započelo je Etičkom misli Nikolaja Berdjajeva, te neizostavnom prisutnošću Boga u svim poglavljima, a završilo je istraživanjem načina konstituiranja i zasnivanja moralnih sudova. Stoga je ova knjiga, kao uostalom i ostale iz ovog niza, svojevrsni Devčićev filozofijski album. I baš poput albuma ovaj svezak razotkriva kroz razne teme metafizike, duha, transcendentalnog tomizma, evolucije, čuda, dobra, epistemoloških i metodoloških dilema, ne samo ‘pojam Boga’, već jedinstven, složen i međusobno povezan odnos s čovjekom. Upravo onaj odnos u kojem je utemeljen naš vlastiti identitet i u kojem je moguć susret s drugim osobama i s drugim stvarima u svijetu. Zbog svega ovoga i više od toga, čitatelji će biti obogaćeni ovim jedinstvenim misaonim tekstovima“, rekao je dr. Mijatović.

Treća i četvrta knjiga sadrže filozofske tekstove, ali usmjerene praksi i življenju. Oni pokazuju da filozofsko pitanje o Bogu za autora vodi k načinu življenja te tako povezuje filozofiju i religiju. „Ivan Devčić filozofskim temama pristupa iz kršćanske perspektive kao svećenik i biskup. Ti su dakle tekstovi primarno filozofski, ali i teološki. Autor se bavi pitanjem kako povezati spoznaju vjere s pastoralnom i životnom praksom. Knjige stoga pokazuju praktične dosege bavljenja filozofijom“, rekao je dr. Vranješ.

Urednik zbirke Bruno Lončarić svoje izlaganje započeo je pitanjima „Kako ljudski um može dokučiti i iskusiti Apsolutno? Nije li Bog kriv i zašto? Kako objasniti najveće od svih čuda – Isusovo uskrsnuće? Kakva je budućnost religije? Što je najveći i najteži grijeh povijesnog kršćanstva? U što ne vjeruju nevjernici i u što stvarno vjeruju vjernici?“ Neka su od pitanja koja je Lončarić urednički istaknuo kao uvod u svaki od objavljenih tekstova. Na taj način privlači čitatelja i daje mu jasne smjernice za ono što ga očekuje u tekstu. „Žalio sam tako grafički djelo približiti svakom čitatelju, jer tekstovi su tako i napisani. Osobno sam pripremajući knjigu u njih duboko uranjao, nekad morao i izroniti, uzeti zraka, ali ovo je iznimno vrijedna tema i vrijedni tekstovi.“ Na kraju je poimence zahvalio svima koji su sudjelovali u pripremi ove 4 knjige.

Nadbiskup u miru Devčić pridružio se zahvalama, posebno recenzentima od kojih su neki bili i njegovi studenti. „Mislim da je vidljivo da volim knjigu i volim pisati. Sve su to moja djeca, kako je rekao i nadbiskup Uzinić na početku“, kazao je Devčić te pozdravljajući okupljene uputio poruku zajedništva i zauzimanja za opće dobro.