Monografija je plod etnološkog istraživanja među srijemskim Hrvatima koje su provele dvije generacije studenata etnologije i antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru kolegija Prakse terenskih istraživanja pod mentorstvom prof. dr. sc. Milane Černelić. Istraživanja su započela 2017. godine u Petrovaradinu, Srijemskoj Mitrovici, Slankamenu i Sotu, a sljedeće godine su istraživanja novih tema nastavljena u Srijemskoj Mitrovici i Golubincima, a započela su i u Hrtkovcima, Nikincima, Rumi i Zemunu. U ukupno 11 mjesta u Srijemu, koja su bila obuhvaćena istraživanjem, sudjelovalo je 138 kazivača. Recenzirana monografija prva je sveobuhvatna etnološka i kulturnoantropološka studija, s raznim aspektima tradicijske baštine i identiteta srijemskih Hrvata u Vojvodini.

Knjiga je tiskana prošle godine u sunakladi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF – pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, na više od 450 strana.

Bogatstvo koje i dalje živi

Nakon što je bila predstavljena u Zemunu i Hrtkovacima, monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine, predstavljena je u Hrvatskom domu u Srijemskoj Mitrovici. Objavljena je prošle godine Početak etnološkog istraživanja među srijemskim Hrvatima studenata etnologije i antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, započet je upravo u tom srijemskom gradu. Ondje je održano prvo okupljanje i prvi razgovor s potencijalnim organizatorima na terenu. Uz pomoć povjesničara i etnologa Daria Španovića, organizatora na terenu u Srijemskoj Mitrovici, započela su istraživanja u mjestima u Srijemu gdje žive Hrvati. Rezultat je prva sveobuhvatna etnološka i kulturnoantropološka studija, s raznim aspektima tradicijske baštine i identiteta srijemskih Hrvata u Vojvodini.

Škrinja ponosa

Pozdravljajući okupljene župljane i kazivače, stručna suradnica za kulturne projekte i programe Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, zahvalila je domaćinima te je istaknula da je nastala monografija škrinja koja čuva ne samo zlato, nego da je to škrinja ponosa na ono što se danas pamti.

„Sami smo naslutili da se bez hrvatskih udruga kulture ne može uopće niti početi bilo kakvo istraživanje. Srijemska Mitrovica nam je bila polazna osnova za sva daljnja istraživanja. Prvi dolazak na teren i upoznavanje lokalnih sredina protekao je u ispitivanju onih ljudi koje pronašao je Dario Španović ili netko od suorganizatora i predložio ih kao kazivače. Španović je bio jako važna osoba koja je mogla procijeniti u kojim mjestima imamo potencijalne kazivače odnosno materijal, koji nama može biti dobra podloga i dobra osnova. To doista nije bilo jednostavno. Trebalo je to sve umrežiti i napraviti dobru strukturu. Mislim da smo i kao Zavod odgovorili jednom velikom izazovu, da po prvi put pokrijemo srijemska mjesta u kojima žive Hrvati, s onim temama koje smo morali istražiti“, istaknula je Čeliković.

Pored brojnih srijemskih običaja predstavljenih u knjizi, prehrana i svinjokolja u Srijemskoj Mitrovici je opisana na poseban način.

„Prehrana je zastupljena u skoro svim mjestima, ali je ona doživjela velike preobrazbe. Neki od kazivača pamte onu vrstu prehrane koja se prakticirala kada nije bilo hladnjaka. No svinjokolja ili zabijačka, nije važna samo za dio Hrvata koji žive u Srijemu, već i za one koji su iz njega iselili. Zato je ova knjiga značajna ne samo u tradicijskom smislu već i u onom emotivnom, identitetskom, kada ti možeš pokazati da tebe definira tvoja tradicija, tvoja kulturna baština, prakse u duhovnom području, u svjetovnom u svakodnevnom životu. Srijem je pokazao da je ono bogatstvo koje je bilo i dalje živi u ljudima.“

Sljedeća tema – narodne nošnje

Etnolog i povijesničar Dario Španović iz Srijemske Mitrovice, istaknuo je neizmjerni značaj monografije za srijemske Hrvate.

„Konačno su naši običaji zapisani kako za nas, tako i za sve buduće generacije koje se zanimaju za kulturu Hrvata iz Srijema. U prvim istraživanjima bilo je 18 studenata. Bilo je potrebno svakog dana osigurati prijevoz do potencijalnih kazivača, a s obzirom na razvedenost mjesta, to ponekad nije bilo lako. Do kazivača smo dolazili  po privatnoj liniji. Nekoliko ih je znalo pokriti sve teme, neki su znali samo pojedine, ali u biti smo zadovoljni. Hrvati u Srijemskoj Mitrovici su kroz više stoljeća bili uklopljeni u građansko društvo. Na selima su se više sačuvali svadbeni i posmrtni običaji. U Srijemskoj Mitrovici sačuvani su duhovni običaji poput hodočašća u Tekije, i čuvara Isusovog groba. Jedina razlika u običajima bila je svinjokolja. Tu su uočene razlike između hrvatskih i srpskih kuća u pogledu pripreme tradicijske hrane kao i sama ishrana, tipična jela za Hrvate poput štricli koje se pripremaju za Svisvete. Jedina tema koja nažalost nije završena jesu narodne nošnje. Ona nije uvršćena u knjigu ali će se zasebno tiskati jedno manje izdanje“, kaže Španović.

Ivan Barat je bio jedan od kazivača.

„Starosjedioc sam i moji preci potječu s ovog podneblja. O običajima sam slušao od mojih baka, a kasnije sam ih nastavio prakticirati. Važno je da ti običaji ostanu zapisani jer mi u Mitrovici više ne možemo naći ni 10 ljudi koji bi mogli pričati o nekadašnjim običajima. Ljudi su umrli, a mnogi su se iselili. Jedino mi je žao mi je što običaji nisu zapisani ranije, poslije Drugog svjetskog rata, kada je veći broj Hrvata živio u Mitrovici“, rekao je.

Jedan od najmlađih kazivača, Ivan Reves ima tek 20 godina.

„Najviše pamtim i prakticiram crkvene običaje poput čuvara Isusovog groba, gdje i sam sudjelujem, kao i obiteljske običaje. Nastojat ću sačuvati običaje i jednoga dana prenijeti ih na svoju djecu. Nadam se da ću u tome uspjeti, jer su običaji za mene osobno, iznimno važni“, kazao je.

Upravo primjer najmlađeg kazivača, pokazuje kontinuitet ili mogući diskonuitet u prakticiranju određenih običaja, navika i praksi, od kojih su se neke prenijele a neke su zaboravljene.

Trajna vrijednost

Nakon Zemuna, monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine predstavljena je i u Hrtkovcima u petak, 18. lipnja,.

Na predstavljanju u prostorijama župnog doma u Hrtkovcima 18. lipnja, obraćajući se i zahvaljujući župljanima na pomoći prilikom istraživanja, ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov istaknuo je da im je želja bila da ovom knjigom dio tradicijske baštine Hrvata u Srijemu otrgnu od zaborava.

„Mislimo da smo ovom knjigom dobili jedan trajni prinos, trajnu vrijednost kada je u pitanju tradicijska baština hrvatske zajednice u Srijemu. Imat ćemo sada ono što druge zajednice u Vojvodini imaju, a to je da su sebe, svoju povijest, svoj život na ovim prostorima primjereno zabilježili i prezentirali. Kulturna baština Hrvata u Vojvodini je bogata, još uvijek neistražena. Do sada smo uspjeli završiti dvije monografije o bunjevačkim i šokačkim Hrvatima. Ovo je treća monografija u tome nizu. Uskoro možemo očekivati i četvrtu knjigu o banatskim Hrvatima. Drago mi je što smo u prilici u ovom važnom mjestu i bolnom za hrvatsku zajednicu u Vojvodini predstaviti ovu knjigu i da svima onima koji su kazivali što se i kako nekada radilo u svakodnevnom životu, u običajima, u veseljima, kulturnim i vjerskim događajima u Hrtkovcima darujemo po jedan primjerak knjige, da bi ona ostala trajna uspomena na ovu našu aktivnost. Mislimo da su bili posljednji sati da se oni zabilježe. Ponosni smo što je to urađeno na stručan i primjeren način i što smo uspjeli istražiti prostore u Srijemu u kojima još uvijek postoji hrvatski živalj“, istaknuo je Žigmanov. Dodao je da je malo napisa o povijesti i sadašnjosti hrvatske zajednice u Hrtkovcima te da će ZKVH u svojim aktivnostima nastojati posvećivati više pažnje memoriranju i tog dijela povijesnog naslijeđa.

Živo sjećanje kazivača

Župnik domaćin Ivica Živković rekao je da je promocija ove knjige iznimno važna za hrvatsku zajednicu u Hrtkovcima i okolnim mjestima.

„Svaki dolazak čelnika hrvatske zajednice u naše mjesto je nama podrška i vjetar u leđa kako bismo ustrajali na ovim prostorima i bili ono što jesmo. Za ovih 15 godina, koliko sam župnik u Hrtkovcima, nije bilo ovakve vrste istraživanja. Puno se običaja tijekom vremena izgubilo, jer je veliki broj Hrvata otišao s ovih prostora. No, ostalo je živo sjećanje kod starijih osoba koje su i bile kazivači prilikom etnološkog istraživanja. Želja nam je da ova monografija bude jedna škrinja svih naših običaja, te da oni ponovo zažive“, kazao je župnik.

Prisilne migracije

Stručna suradnica za kulturne programe i projekte ZKVH-a Katarina Čeliković, prilikom obraćanja okupljenim župljanima, posebno je ukazala na značaj dijela monografije koji nosi naziv Dvadeset godina poslije i rad Preseljeni Srijemci stvaraju dom u Hrvatskoj, autorice Jasne Čapo, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju u Institutu za etnologiju i folkloristiku i redovite profesorice na Zagrebačkom sveučilištu. „U tom radu je poseban akcent stavljen na značaj prisilnih migracija i osjećaje ljudi prilikom preseljenja.“ Kako je istaknula Čeliković, „monografija pokazuje da je to vrlo emotivno stanje našeg naroda koji su prisilno morali otići. Zato, jedino zapisano može svjedočiti o njima“.

Mirko Paulić iz Nikinaca sudjelovao je u projektu kao kazivač.

„Drago mi je što sam mogao sudjelovati u istraživanjima i da su studenti Sveučilišta u Zagrebu boravili na ovom području. Važno je prenijeti te običaje na mlađe naraštaje koji su ostali živjeti ovdje. Mi koji smo ostali živjeti u Srijemu nastojimo te običaje održavati i njegovati.“

Jedna od kazivačica bila je Katica Horvat-Pal.

„Istraživanje običaja i monografija za nas iz Hrtkovaca je od iznimno velikog značaja. Prošlost, tradicija i običaji su vrlo važni u životu svakoga čovjeka. Mnogi stari običaji su danas izblijedjeli. Moramo živjeti u ovom vremenu, ali se isto tako sjećati i nastojati sačuvati običaje koji su se nekada prakticirali.“

Katarina Čeliković zahvalila je domaćinima i kazivačima bez kojih, kako je rekla, pored studenata, tiskane knjige ne bi bilo. Posebno im se zahvalila na starim fotografijama i predmetima koji su predstavljeni studentima prilikom istraživanja.

Svim kazivačima su uručeni primjerci monografije, a njeno predstavljanje bit će nastavljeno tijekom cijele godine.

Teme istraživanja

Monografija obuhvaća tekstove o svadbenim običajima, tamburaškoj tradiciji HKPD-a Matija Gubec u Rumi, aspektima suvremenog glazbenog života, svakodnevnoj tradicijskoj prehrani, svinjokolji, božićnim običajima, svetom Vinku, svetkovini hrvatskog vinogradarskog sveca, pokladnim i uskrsnim običajima, Velikim Tekijima, hodočašću Gospi Snježnoj, te posmrtnim običajima. Započeta tema istraživanja o narodnoj nošnji srijemskih Hrvata nije uvrštena u ovu monografiju. Kako u uvodu knjige navodi mentorica etnološkog istraživanja prof. dr. sc. Milana Černelić, pokazalo se da je temu tradicijskih zanata moguće tek fragmentarno istražiti, pa se odustalo od nje, jer bi rezultati bili nepotpuni i fragmentarni.