Propovijed kardinala Schoenborna: Kršćani su nositelji nade Europi

Mariazell, (IKA) – Na središnjem slavlju Hodočašća naroda koje je unatoč hladnom i kišnom vremenu okupilo 100.000 vjernika, propovijed je održao bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn. Nikada prije nije se u ovom svetištu istodobno okupilo toliko hodočasnika, i nikada prije nisu imali prigodu među sobom imati tako puno poglavara država i Crkve, istaknuo je kardinal.
Zatim je pozdravio crkvene i državne poglavare, kazavši: Vi, kardinali, biskupi i svećenici na posebni način osjećate veliku odgovornost koje vam nameće današnje vrijeme puno promjena. Visoki predstavnici državnih vlasti i Europske komisije došli su u Mariazell, jer osjećaju da država i Crkva uz svu različitost svojih zadaća služe istim ljudima, istaknuo je kardinal, a zatim uputio pozdrave i hodočasnicima, na jezicima zemalja sudionica Srednjoeuropskoga katoličkog dana.

Sveto pismo danas nas podsjeća na dva događaja koja su od velikog značenja za Hodočašće naroda, kazao je kardinal. Svadba u Kani, iz kojeg su uzete Marijine riječi “Što god vam rekne, učinite!” postavljaju pitanje pred svakog od nas: jesmo li čuli što nam On kaže ili je za sudbinu Europe krivo i to što smo tu riječ prečesto zaboravili, prečesto izdali? Znači li ovo naše hodočašće da smo iz događanja na europskom tlu ipak nešto naučili, kao ljudi, kao narodi, kao kršćani?
Čitanje iz prve poslanice sv. Petra Apostola ističe da smo se na ovom mjestu s pogledom na Mariazellsko baziliku okupili kako bismo molili za pomoć Duha Svetoga za naše zemlje i narode, za mir za ovu Europu koja je bolno podijeljena, a sada u velikoj nadi – ali i uz sumnje i strahove, ponovno srašćuje. Molimo za snagu da raspoznamo ono što je ispravno i to učinimo, za hrabrost svjedočenja naše vjere. Milijuni ljudi proteklih su desetljeća upoznali strahote bezbožnih ideologija nacizma i komunizma, kazao je kardinal, i spomenuo se mučenika vjere kojima kršćani danas duguju zahvalnost. Kao kršćani vjerujemo da je njihova žrtva pala na plodno tlo kako bi na krvavom području Europe donijela obilate plodove i učvrstila stare kršćanske korijene.
Današnji psalam podsjeća nas da je prije petnaest godina pala željezna zavjesa, za što velike zasluge ima papa Ivan Pavao II., kazao je kardinal, istodobno istaknuvši kako je ostalo još mnogo zidova predrasuda, nepovjerenja i krivnji, sklonosti da na druge gledamo “nadmoćno ili sa strahom”. Stoga kao kršćani molimo da preskočimo sve te zidove, jedni druge gledamo u oči, u svakom čovjeku bez obzira na jezik, kulturu i vjeru vidimo Božju sliku, kao što nas Marija uči.

Nasuprot strahovima da europsko ujedinjenje vodi gubitku vlastitosti, kao kršćani molimo da nas raznolikost uljudbi i baština ne razdvaja već obogati. Simbol toga je upravo Mariazell s kojim su povezani svi naši narodi. Priznanjem kršćanskih temelja Europe na tome milosnom mjestu izražavamo uvjerenje da su oni neophodni nositi njezino jedinstvo. Kardinal je zatim podsjetio na američkog židova Josepha H. H. Weilera, koji je prije nekoliko dana uputio žarki apel, istaknuvši kršćanstvo kao životni izvor kontinenta i motor europskog ujedinjenja. Zahvalio je i bosanskom pjesniku muslimanu Dževadu Karahasanu na riječima koje je uputio na početku SEKD-a, prije godinu dana – bilo bi šteta reducirati Europu na kršćanstvo, ali zaboraviti na kršćanstvo bilo bi katastrofa!
Kardinal je zatim pozvao hodočasnike da se prisjete velikih Europljana koji su poslušali Marijine riječi, istaknuvši među njima i novog blaženika Ivana Merza, a koji su pomogli da ovaj kontinent postane mjestom čovječnosti, ljepote i solidarnosti. Kardinal je poručio kako i danas među nama žive junaci ljudskosti, milosrđa, mirotvorci i borci za pravednost i slobodu, i upravo su oni nositelji nade za Europu te nema zemlje ni naroda kojima nisu potrebni.

Bečki nadbiskup zatim je istaknuo što je kršćanima činiti. Prije svega Europa treba zaštitu ljudskog života od njegova početka do smrti. Biti kršćanin znači pomoći umirućima, a ne pomoći im umrijeti, kao što je upozoravao kardinal Koenig. Europi treba pravednosti i solidarnosti i kršćanin se mora zauzimati za sve koji nisu u stanju pratiti prebrze promjene, za mlade koji se nemaju mogućnosti obrazovati, za nezaposlene, stare i na one na rubu. Europa treba vremena i prostora za svetost. Stoga se kršćani moraju boriti za slobodnu nedjelju kao dan zajedništva s Bogom i među ljudima. Na kraju je kardinal Schoenborn pozvao na iznalaženje načina da Crkve ostanu otvorene, jer ljudi gladuju za Bogom.

Zazvavši snagu Duha Svetoga, kardinal je zemlje i obitelji povjerio Marijinoj zaštiti. Želimo otići s ovoga mjesta ojačani u vjeri i s čvrstom nadom u Krista, kako bi mnogima koji u Europi još traže i sumnjaju, koji su uplašeni i zdvojni svjedočili: “Krist je istinska nada Europe!”. U njegovu duhu Majka Božja poziva nas – narode Srednje Europe: Vjerujte jedni drugima, kao što vama Bog vjeruje. Imajte povjerenja i razumijevanja jedni za druge, učite jedni od drugih i prije svega – ljubite jedni druge.