Pribić: Proslava Blagovijesti i Akatistove subote u grkokatoličkom svetištu

S vladikom Stipićem služili su grkokatolički svećenici Žumberačkog vikarijata, uz sudjelovanje bogoslova Grkokatoličkog sjemeništa i brojnog naroda. Crkva Blagovijesti u neobizantskom stilu podignuta je 1911. na umjetnom otočiću po nacrtu arhitekta Stjepana Podhorskog, a izgrađena je zaslugom vladike Julija Drohobeckog kao spomen hram povodom 300. obljetnice uspostave Marčanske grkokatoličke eparhije.

U propovijedi je vladika Stipić protumačio značaj svetkovine Blagovijesti. „Danas se zbiva drugo i konačno, eshatološko, vječno stvaranje Božje. Danas Bog postaje čovjekom, Stvoritelj postaje stvorenjem, da bi svoje stvorenje – čovjeka, učinio Bogom, sinom Božjim, svojim bratom i sinom Nebeskoga Oca. Za tu kozmičku misiju izabrana je najčistija, najčednija, najbolja od svih nas – presveta Djevica Marija. Po njoj nam je došlo pobožanstvenjenje. Đavao je pak ponudio prvom čovjeku lažno pobožanstvenjenje, i to preko neposlušnosti Bogu Stvoritelju. I to je bilo lažno obećanje jer nema toga načina da se nešto uzme, odvoji ili otme od Boga, i da se tako postane Bogom. To je prva magija, đavolski prvi pokušaj magijskog ‘spasenja’ čovjeka. Čovjek uistinu i jest stvoren od Boga da postane jednak Bogu, da se pobožanstveni, ali jednak u ljubavi i preko ljubavi, u suradnji, u zagrljaju ljubavi i istinitosti. Nije Bog taj koji je bio zavidan prema čovjeku jer Bog je istinski Otac ljubavi. Nego je đavao bio zavodnik, šaptač laži, klevetnik – diabolos, grčki: klevetnik, podijeljen u sebi. I tako je zaveo i prevario čovjeka“, rekao je vladika Stipić.

„U svakoj laži i u svakom grijehu ima neka mala crta ili djelić istine što se onda zloupotrijebi na zlo. Nema apsolutnosti grijeha jer Bog je sve dobro stvorio, ali zavedeni čovjek to zloupotrebljava jer je zaveden i ranjen grijehom. To je kao nekakav rak, bolest koja upotrebljava rast stanica u tkivu pa ih okreće protiv vlastitoga organizma sve do uništenja. Bog pak ne odustaje od čovjeka jer Bog je ljubav. I zato postaje čovjekom, Sin Božji se utjelovljuje i ovom svetkovinom slavimo upravo to – taj spasiteljski zahvat Božji, kada je anđeo Gabrijel donio blagovijest – radosnu vijest presvetoj Bogorodici kako bi na neki način ispravio đavolsku obmanu i pružio svom ljubljenom stvorenju čovjeku priliku da se spasi i vrati u prvotno stanje stvaranja“, naglasio je biskup Stipić, koji je potaknuo vjernike riječima pape Franje da se uključe u molitvu za mir u svijetu i osobito u Ukrajini.

„Papa Franjo kaže: ‘Može li Gospodin oprostiti tolike zločine, toliki broj mrtvih, ranjenih, raseljenih, prognanih? On je Bog mira. Ostanimo blizu napaćenog naroda Ukrajine koji i dalje pati. I zapitajmo se je li učinjeno sve što je bilo moguće da se rat zaustavi’, kaže papa Franjo. I doista je očito da se na svjetskoj sceni odbija sukob dvaju svjetonazora, dvaju viđenja Boga i čovjeka i ustrojstva cijeloga ovozemaljskoga svijeta. A mi smo kršćani pozvani prepoznati Božji put i moliti za mir i dolazak Kraljevstva nebeskoga“, rekao je vladika Stipić.

Inače, u bizantskom katoličkom obredu se po tradiciji u subotu petog tjedna Velikoga posta svete Četrdesetnice u crkvi pjeva jedinstveni hvalospjev Bogorodici zvan Akatist (Himnos akatistos) koji himnografski opjevava Kristovo utjelovljenje, a ove je godine ta subota pala upravo na svetkovinu Blagovijesti – čije otajstvo ovo remek djelo liturgijskog pjesništva iz 6. stoljeća i slavi, izvijestila je Križevačka eparhija.