Proslava župne svetkovine svetog Andrije u Bakru

„Sveti Andrija bio je čovjek slušanja“, rekao je nadbiskup u propovijedi povezavši tu njegovu karakteristiku sa sinodalnim hodom Katoličke Crkve. „Živimo u vremenu sinode kad Crkva želi slušati da bi mogla vjerovati da je Duh Sveti nadahnjuje, vodeći računa o znakovima vremena i da su se neke okolnosti promijenile. To ne znači izgubiti pravu katoličku vjeru nego tu vjeru u novim okolnostima živjeti i vjerovati slušajući jedni druge, slušajući Boga koji nam po Duhu Svetom govori kroz braću i sestre.“ Nadbiskup je sposobnost slušanja istaknuo kao glavnu značajku u prevladavanju krize vjere koja je primjetna u suvremenom društvu.

Osim slušanja osvrnuo se na još tri poruke pročitanog evanđeoskog odlomka o Isusovom pozivu prvim apostolima. „Prvo što primjećujemo je da je sve u pokretu. Radi se o kretanju za Isusom. Kada Isus zove treba hitro krenuti. Nema stajanja. A svi smo mi pozvani od Isusa biti njegovi apostoli.“ Primijetio je da se danas među kršćanima može osjetiti nećkanje i nedosljednost. Kao negativan primjer uočio je trend da i djeca u školi ne polaze vjeronauk između pričesti i krizme, 3. i 7. razreda, pa onda više i ne idu u crkvu kada prođe krizma. „Ne može se krenuti za Isusom i onda imati pauzu. Onaj koji je krenuo za Isusom treba trčati za njim stalno“, rekao je nadbiskup Uzinić.

Druga poruka Evanđelja je da učenici koji kreću za Isusom moraju ostaviti stari život, navike i način razmišljanja. „Treba ostaviti stari život kako bismo usvojili Kristovu logiku i živjeli u skladu s njegovom porukom.“ Tu je posebno snažan Isusov poziv da apostoli moraju ostaviti oca. „Da ne bismo pomislili da kršćani ne moraju voditi brigu o svojim starim roditeljima, jer moraju, potrebno je ući u mentalitet tadašnjeg društva i vidjeti što slika oca predstavlja. Ona predstavlja navezanost na prošlost, na tradiciju koja će u Isusovom slučaju onemogućiti njegovom narodu da u njemu prepoznaju Krista. Potrebno je biti slobodan od takve tradicije da bismo otvoreno moglo prihvatiti Isusa i novost njegova evanđelja. Ostaviti sve ono što nas priječi da možemo potpuno biti Isusovi.“

U današnjoj Crkvi primjećujemo način življenja kršćanstva koji sve više sliči tom ocu kojega evanđelist spominje, a pritom misli na svećenike, farizeje i pismoznance s kojima je Isus vodio puno rasprava i vrlo ih jasno kritizirao jer su bili zatvoreni za novost. Kao da se to događa i u našem vremenu, u vremenu Crkve predvođene papom Franjom koji pokušava aktualizirati i ostvariti zaključke Drugog vatikanskog sabora. Neki zazivaju povratak na stare utvrđene pozicije i smatraju da Crkva griješi kada se otvara svijetu, problemima i pitanjima suvremenog čovjeka i njemu prilagođava svoje djelovanje. „Tradicija je dobra, može biti dobar temelj, ali ne smijemo biti robovi tradicije koja postaje tradicionalizam, cilj i svrha samoj sebi“, rekao je nadbiskup Uzinić.

Treća poruka Evanđelja, nastavio je riječki nadbiskup u homiliji na misi svetkovine sv. Andrije u Bakru, tiče se nove zadaće apostola, biti ribari ljudi. Nadbiskup je objasnio kontekst ondašnjeg vremena kada je čovjek na more gledao kao na mjesto u kojem stanuju demoni, nešto čega se treba bojati. Isus poziva učenike da oslobađaju ljude od zla svijeta. „Mi kršćani ne trebamo se bojati zla u svijetu, jer Krist je jači od zla. Moramo pomoći ljudima da se sa zlom suočavaju i budu pobjednici. Mi smo poslani suočiti se sa zlom. Ono nas može povrijediti, čak i ubiti, ali mi ne smijemo prihvatiti mentalitet, logiku zla. Mi moramo biti drukčiji. Ne smijemo na mržnju odgovoriti mržnjom, nego ljubavlju. Moramo uvijek naći snagu za oprost. Moramo biti oni koji u svijet donose mir. Moramo biti zainteresirani za čovjeka i njegovu potrebu. Biti na strani čovjeka“, zaključio je nadbiskup Uzinić svoju propovijed.

Župnik Nikica Jurić na početku je mise zahvalio nadbiskupu i suradnicima koji su organizirali i sudjelovali u proslavi župnog blagdana.

Nakon mise vjernici su obišli oko oltara sv. Andrije i spustili se u katakombe, ostatke stare crkve ispod postojeće. U tom je prostoru Miljenko Šegulja postavio izložbu fotografija sakralnih predmeta i liturgijskog ruha, starih misnica koje su kulturno blago župe.