Budi dio naše mreže
Izbornik

Proslavljen Dan škole Nadbiskupske klasične gimnazije s pravom javnosti u Zagrebu

Zagreb (IKA)

Profesori, učenici i djelatnici Nadbiskupske klasične gimnazije s pravom javnosti u Zagrebu proslavili su Dan škole u utorak, 19. ožujka, na svetkovinu sv. Josipa, zaručnika BDM, euharistijskim slavljem u bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na zagrebačkom Kaptolu.

Misno slavlje predvodio je preč. dr. sc. Jakov Rađa, profesor na Katedri fundamentalne teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te povjerenik za pastoral duhovnih zvanja i promotor kršćanskih poziva u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Slavlju su se priključili i odgojitelji te pitomci Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu iz čijeg je okrilja i nastala već spomenuta Gimnazija.

Misa se nije ni ove godine po tradiciji mogla slaviti u velebnoj sjemenišnoj crkvi Srca Isusova koja je stradala u potresu iz ožujka i prosinca 2020. godine i trenutačno je u završnim zahvatima konstrukcijske obnove, već je misno slavlje, u dogovoru s rektorom katedrale, održano u bogoslužnom prostoru na Kaptolu 28 gdje je gimnazijska zajednica proslavila svetog Josipa, zaštitnika drevne obrazovne ustanove Zagrebačke nadbiskupije.

U koncelebraciji preč. dr. Rađi sudjelovali su školski duhovnici i odgojitelji u Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu preč. Matija Pavlaković i vlč. Luka Premelč te predsjednik školskog odbora Gimnazije preč. mr. Ivan Lukić, dok je tijekom misnog slavlja na raspolaganju za sakrament pomirenja bio mons. Zlatko Koren, rektor katedrale i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

U homiliji, vezujući se uz liturgijska čitanja svetkovine, propovjednik je, između ostaloga, rekao: „Sveti Josip nam pokazuje kako započinje Božje djelo na svijetu. Prije svega vidimo da Božje djelo nije naše djelo. Ni Marija, ni Josip nisu učinili ništa da bi se Isus začeo – to je djelo Duha Svetoga. Marija se našla trudna i to je trebala prihvatiti. Božje djelo s nama ne traži da mi budemo u prvom planu, nego da budemo velikodušni i ponizni u prihvaćanju Božje inicijative. Znati prepoznati i prihvatiti Božju inicijativu je prvi korak do ostvarenja Božjeg djela u našem životu. Drugi korak je bratstvo koje vidimo ostvareno u svetome Josipu koji nema direktni odnos s Isusom nego samo preko jedne žene, svoje žene Marije. Bog mu ne kaže: ‘Josipe, ne boj se uzeti Isusa!’, nego: ‘Ne boj se uzeti Mariju!’. Da bi bio u odnosu s Isusom, Josip mora naučiti biti u odnosu s bližnjim, s osobom pored sebe“, naglasio je propovjednik.

Obraćajući se posebno učenicima Gimnazije naglasio je sljedeće: „Svaki put kada susrećemo druge rastemo u vjeri i učimo nove stvari o Bogu. Božje djelo nije djelo između nas i Boga, nego uvijek uključuje druge i traži da budemo otvoreni za ljubav i zajedništvo. Također, Božje djelo od Josipa traži da prihvati nešto što je u najmanju ruku nezgodno. Njegova žena se našla trudna, a on nije bio otac toga djeteta. To su situacije, dragi mladi, kada dva plus dva nisu četiri. Da je sveti Josip išao jednostavnom logikom, pogriješio bi; odbacio bi Božje djelo. Kada Bog započinje s nama svoje djelo traži od nas da idemo iznad svoje redovite logike; traži da prihvatimo ono što bismo redovito odbacili ili zanemarili. Božje se djelo u našem životu često skriva u događajima koje ne želimo, koji su nam odbojni, koje bi rado promijenili. No, da bi Bog djelovao u našem životu, On od nas traži povjerenje da sve može okrenuti na dobro“, zaključio je svoju homiliju preč. Rađa.

Na kraju misnog slavlja školski duhovnik preč. Pavlaković, u ime ravnateljice Gimnazije prof. Ljube Duvnjak, zahvalio je predsjedatelju na spremnosti da predvodi misno slavlje proslave Dana NKG-a te je potom biranim riječima uputio prof. Rađi prigodnu riječ zahvale.

Ljepoti i dostojanstvu misnog slavlja pridonijeli su sjemeništarci svojim posluživanjem kod oltara te Mješoviti zbor Nadbiskupske klasične gimnazije svojom pjesmom pod vodstvom prof. Ankice Juričić i orguljaškom pratnjom učenika prvog razreda Ivan Karola Ville.

Blagdan sv. Josipa posebno se proširio u 15. stoljeću. Papa Grgur XV. stavio ga je u kalendar cijele Crkve 1621. godine, a papa Pio IX. proglasio ga je zaštitnikom sveopće Crkve 1870. godine. Od samog osnutka šalatske Gimnazije 1920. godine, slavi se i kao njen nebeski zaštitnik.