Proslavu je organizirala Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj, na čelu s apostolskim nuncijem Giorgiom Linguom, a nazočili su brojni uzvanici, među kojima umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, generalni tajnik Biskupske sinode Mario Grech, nadbiskupi i biskupi, svećenici, redovnici i redovnice, predstavnici drugih kršćanskih zajednica i religija, veleposlanici i šefovi misija, članovi diplomatskog zbora, predstavnici Vlade RH i predstavnici civilnih vlasti.

Nuncij Lingua na početku je pozdravio sve okupljene. Rekao je da je već samim odabirom imena Franjo, nadahnut Asiškim vjernikom, Papa želio pokazati želju za reformom Crkve, u njezinim strukturama, ali iznad svega u njezinom stilu i duhu. „Činio je to uzornim gestama, ponekad i iznenađujućima, kojima je namjeravao poslati precizne poruke: susreti s migrantima, slušanje žrtava zlostavljanja, posjeti zemljama u ratu ili pogođenim određenim katastrofama“, kazao je nuncij.

Dodao je da su događaji epohalne težine i globalnog značaja obilježili desetljeće pontifikata pape Franje. Podsjetio je tako na pandemiju koronavirusa, brojnih ratova, prvo usitnjenih, a zatim sve više povezanih jedan s drugim.

„Shvatili smo da smo u istoj lađi, svi smo krhki i dezorijentirani, ali u isto vrijeme važni i potrebni, svi smo pozvani veslati zajedno, svatko od nas treba utješiti drugoga“, citirao je mons. Lingua riječi pape Franje. Naglasio je da Papa u svakoj prigodi nastoji istaknuti da nema održivog rješenja za sukobe i humanitarne katastrofe, osim diplomatskim putem, putem dijaloga.

Na kraju je podsjetio da je među njima kardinal Grech. „Sveti mu je Otac povjerio zadaću da vodi Crkvu u procesu konceptualne reforme kako bi se pomaknuo s poimanja vlasti od vrha prema dolje koje je stoljećima prevladavalo u Crkvi, na sinodalni mentalitet, gdje sinodalna riječ mora se shvatiti u doslovnom grčkom smislu ‚hodati zajedno‘“, rekao je apostolski nuncij te pozvao generalnog tajnika Biskupske sinode da im se obrati.

Kardinal Grech kazao je da s velikim zadovoljstvom sudjeluje u slavlju obilježavanja 10. obljetnice pontifikata pape Franje. Dodao je da se želi usredotočiti na dva aspekta Papine službe, koji se u ovom trenutku povijesti pokazuju središnjima i koji se samo naizgled mogu činiti nepovezanima.

„Mislim na Sinodu Crkve 2021. – 2024., koja se sada približava fazi XVI. Opće redovne skupštine Biskupske sinode u listopadu 2023. i listopadu 2024., te na učiteljstvo pape Franje o miru i sveopćem bratstvu“, rekao je dodavši da je to učiteljstvo svoj glavni i sažeti manifest pronašlo u enciklici „Fratelli tutti“, objavljenoj 2020. u jeku pandemije Covid-19.

„Iako je sadašnja Sinoda još uvijek u tijeku, pa stoga ne možemo predvidjeti sve putove kojima Duh Sveti kroz nju namjerava otvoriti Crkvi, odmah je postalo jasno da će Sinoda o sinodalnosti kao temeljni cilj imati poticanje dubljeg razumijevanja i doživljavanja Crkve kao Zajednice braće i sestara, u kojoj je krsna jednakost iskonski temelj na kojemu se grade i opravdavaju, iako nužne, razlike u službama i karizmama“, poručio je generalni tajnik Biskupske sinode.

Dodao je da se na dosadašnjem putu krštenje sve više pojavljivalo kao ključni događaj kršćanskog bratstva, bratstva koje zatim mora zračiti na svakog muškarca i ženu, posebno na one koji se iz bilo kojeg razloga nalaze na „margini“.

„Jasno je, u tom smislu, da sinoda o sinodalnosti nipošto nije nevjerojatna vježba crkvene introvertiranosti, u kojoj bi se kršćanske zajednice, distancirajući se od programa ‚Crkve na odlasku‘ zacrtanog u Evangelii gaudium, urušile u sebe i svoju unutarnju dinamiku“, istaknuo je kardinal Grech.

Kazao je da je za Svetog Oca sinodalna Crkva sposobnija za sudjelovanje, uključivanje, pomirenje.

„Slaveći desetu obljetnicu njegova providnosnog izbora na Petrovu službu, želimo stoga zahvaliti Svetom Ocu koji pomaže cijeloj Crkvi da postane svjesnija svoje sinodalne naravi, a time i njezinog jednako konstitutivnog poziva na bratstvo. Nadamo se da će Crkva koja je iznutra više sinodalna biti tvorac mira, dijaloga i susreta među ljudima i narodima diljem svijeta u ovom osvitu tisućljeća, kako bi bila vjernija Evanđelju i svojoj čežnji za bratstvom u Crkvi i društvu. Svi su toplo pozvani da sudjeluju u ovom dijalogu“, rekao je generalni tajnik Biskupske sinode.

U ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića proslavi je nazočila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Kazala je da se u Republici Hrvatskoj Sinoda prati s velikim zanimanjem. „Sinodu vidimo kao priliku za potpunu obnovu Crkve, ali posredno i društva: duhovnu, intelektualnu i voljnu“, poručila je ministrica.

Spomenula je brojna iskušenja i stradanja u Hrvatskoj i svijetu rekavši kako ni u tim situacijama nije nedostajalo ljudske solidarnosti i kršćanskog suosjećanja s potrebitima. Također je rekla da će izazova sigurno biti i u budućnosti. „No, jedini preventivni model zaštite i očuvanja sigurnosti u društveno-političkom, etičkom i svakom drugom antropološkom smislu na globalnoj i nacionalnoj razini jest ulaganje u čovjeka i društvo čiji se identitet gradi u otvorenosti, razumijevanju i solidarnosti prema drugima bez zanemarujući pritom vlastitu posebnost, kulturu, tradiciju i povijest“, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Kazala je da ju raduje i činjenica da je jedan od prioriteta Vlade Republike Hrvatske iznalaženje uvijek novih načina bolje komunikacije i učinkovitije suradnje s Crkvama i vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj na temelju načela poštivanja slobode savjesti i vjere, kao što je slučaj s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj. Također je spomenula konkretne oblike suradnje Republike Hrvatske i Katoličke crkve.

„U tom smislu izražavam zahvalnost Vama, cijenjeni predstavnici Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj, na Vašim težnjama i doprinosima koje kao ljudi duboke i snažne vjere neprestano dajete u zajedničkoj izgradnji boljeg i naprednijeg društva. s drugim vjerskim zajednicama i sugrađanima Lijepe naše“, rekla je ministrica kulture i medija.