Koncelebrirali su svećenici Kaptolačkog dekanata na čelu s generalnim vikarom Požeške biskupije Želimirom Žuljevićem i dekanom Robertom Mokrim.

Svećenik Marko Gerendaj je u ime župljana uputio pozdravnu riječ biskupu Martinoviću, a mladi su mu u znak dobrodošlice uručili cvijeće. Zahvaljujući na dobrodošlici, biskup se pridružio izrečenim pozdravima te im čestitao svetkovinu njihova zaštitnika. Poručio im je da trebaju biti ponosni na činjenicu da je njihova župa jedina u Hrvatskoj posvećena sv. Augustinu biskupu.

Napomenuvši potom da ga je krajem lipnja pokojni župnik Dražen Akmačić zamolio da na današnji dan predvodi misno slavlje, kazao je da tom prigodom želi izvršiti obećanje u znak zahvalnosti i poštovanja prema njemu kao župniku koji je u tu župu ugradio veliku ljubav. „Svećenik Dražen se žrtvovao i darivao za ovu župu. Želio je da župa raste i napreduje duhovno, da bude mjesto u kojem će ljudi još više upoznavati svoga zaštitnika, ali i dolaziti na ovo mjesto gdje će ih Bog jačati, krijepiti, gdje bi djeca, mladi i odrasli na različite načine i duhovne sadržaje mogli upoznavati Boga i njega slijediti svojom vjerom“, poručio je.

Podsjetivši sudionike slavlja na primjer sv. Augustina koji je nakon životnih lutanja pronašao Boga, biskup ih je preporučio njegovu zagovoru i potaknuo ih da u svojim traženjima imaju vjeru u Boga koji je milosrdan i blag, koji oprašta grijehe i ne prestaje ljubiti. Zamolio ih je da u svoje nakane i molitve uključe i pokojnog župnika, ali i da mole Gospodina da im u providnosti udijeli novog župnika.

U homiliji je biskup Martinović podsjetio vjernike da svaka euharistija i naviještena Božja riječ usmjeravaju na Krista koji je temelj i središte vjere, duhovnosti i hoda prema vječnosti. Spominjući se proslave zaštitnika Župe predstavio je ukratko život sv. Augustina. Kazao je da se sv. Augustin preselio u vječnost 430. godine te je istaknuo da je gotovo nemoguće pojmiti i shvatiti sve ono što je Bog u njegovu životu ostvario.

„Potječe iz bogate obitelji. Njegova majka je bila velika vjernica, redovito je išla na misu, molila, svjedočila svoju vjeru i od vjere živjela. Otac je u početku bio poganin, nije vjerovao, ali se kasnije obratio i krstio. Augustin je odrastao u duhu tog obiteljskog zajedništva oca i majke, ali nije bio kršten kao dijete. Krštenje je tek primio u 32. godini života“, kazao je propovjednik.

Tumačeći nadalje okolnosti njegova odrastanja u imućnoj obitelji, istaknuo je da je Augustin tragao za ljudskom karijerom, ali još više za mudrošću. „Zanimala ga je filozofija i pokušavao je otkrivati tajne života, svijeta, mudrosti i svega onoga što se odnosi na ljudsku spoznaju i um. Čitao je antičke filozofe, a posebno Cicerona. Čitao je i Bibliju, ali ga sve to nije zadovoljavalo dok nije u Milanu ostao oduševljen slušajući propovijedi sv. Ambrozija nadbiskupa, što ga je potaknulo na razmišljanje i konačno obraćenje te je kršten 387. godine, s 32 godine. Nakon krštenja, njegov se životni put mijenjao te je još dublje ulazio u tajne vjere, odlučio je postati svećenik te je kasnije imenovan za biskupa. Ono što je učinio kao vrsni filozof, mislilac, teolog i biskup je uistinu toliko vrijedno da ga je Crkva proglasila crkvenim naučiteljem. Njegova filozofska djela su poznata ne samo na katoličkim učilištima i svjetskoj literaturi, nego i općenito u filozofskoj literaturi“, istaknuo je biskup Martinović.

Potom je spomenuo „Ispovijesti sv. Augustina“ za koje je kazao da je njegovo kapitalno autobiografsko djelo jer u njemu prikazuje sebe, svoj životni put, lutanja, traženja i spoznaju Boga. Govoreći nadalje o njegovu pisanu stvaralaštvu u vrijeme kada nije bilo pisaćeg stroja i računala, propovjednik je istaknuo činjenicu intelektualnoga i duhovnog bogatstva sv. Augustina koji je napisao više od tisuću spisa i preko tri tisuće pisama u kojima je govorio, poučavao i usmjeravao ljude na Boga.

U nastavku homilije biskup se osvrnuo na izvještaj iz Knjige proroka Izaije u kojem prorok u viđenju doživljava Božju prisutnost i otkriva svoj poziv. „Bog ga zove za proroka, a Izaija odgovara: ‘Jao meni, propadoh, jer čovjek sam nečistih usana. U narodu nečistih usana prebivam’ (Iz 6, 5). Iskustvo Izaije grešnika s Bogom koji mu se objavljuje u svojoj svetosti je ono što svatko od nas treba prepoznati u euharistiji. Da smo kao grešnici u Božjoj prisutnosti njegove nedokučive svetosti. Izaija se stoga obraća Bogu sa strahopoštovanjem. On grešnik gleda Boga. S druge strane čuli smo i riječi kako Bog ono što je grešno čisti, čisti Izaiju i čini ga dostojnim za proroka“, rekao je.

Ustvrdio je da Bog na isti način pristupa i današnjem čovjeku te je poručio okupljenima da mu i oni s povjerenjem predaju sve ono što je potrebno da i u njihovom životu očisti. Usporedivši Izaiju i sv. Augustina koje je Bog odabrao unatoč njihove grešnosti i nedostataka, ali ih je obojicu na svoj način očistio i pripravio za poslanje koje im je povjerio, mons. Martinović je rekao da to Bog čini i danas.

„Bog je blizak svakome od nas unatoč našoj grešnosti. Unatoč našoj nedostojnosti, njegova blizina i prisutnost su uvijek pored nas. Sveti Augustin je kazao: ‘Ti si bio pored mene, a ja sam bio daleko od sebe. Nisam se uspijevao naći, a još manje nalazio tebe.’ Tako se često i u našem životu događa da mi radi svoje grešnosti i radi svojih slabosti želimo pobjeći od Gospodina. Kod mladih se često događa da radi krivog pristupa Bogu žele pobjeći od njega jer misle da će ih on zarobiti, da će im uskratiti ono što im je darovao u životu“, ustvrdio je biskup te pozvao vjernike da se po primjeru sv. Augustina otvore Bogu.

Tumačeći drugo čitanje u kojem sv. Ivan govori da je Bog ljubav koju je objavio u svome sinu Isusu, nadovezao se i na evanđeoski ulomak u kojem Isus poziva svoje učenike na ljubav. „Isus nastavlja govor koji se prethodno odnosio na farizeje i pismoznance koji su stavljali naglasak na vanjštinu. Bilo im je važno pokazati se, dokazati, istaknuti svoju vlast i veličinu, kao jedini savršeni učitelji koji poznaju Zakon i koji jedini znaju kako se treba ponašati i pristupati Bogu“, rekao je.

Ustvrdio je da Isus prezire takav licemjeran izvanjski pristup te poziva učenike da ne budu takvi. „Isus ne želi da se zovemo učiteljem, vođom, ocem, nego stavlja naglasak ‘svi ste vi braća’. To znači imati pred sobom Isusa i njegovo služenje. Ako smo braća i sestre, onda se nećemo boriti da budemo gospodari jedni nad drugima, onda se nećemo isticati nad drugima. Isus želi da se njegov primjer ljubavi i služenja ostvaruje u životu njegovih učenika“, poručio je biskup te primijetio da služenje u profanom smislu izgleda kao poniženje čovjeka.

Istaknuo je da, nasuprot tome, u kršćanskom, u Isusovom smislu služenje je darivanje. „Onaj tko služi, dariva. Dariva svoje srce, svoju ljubav koju gradi na Isusovom primjeru ljubavi i služenja. Sjetimo se da je Isus na posljednjoj večeri dao učenicima svoj primjer služenja“, zaključio je biskup te svoj govor o služenju potkrijepio primjerom sv. Augustina.

Naglasio je da se služenje Bogu ostvaruje jedino u poniznosti. „Naša poniznost izvire iz Krista koji je naš put. Na ovom putu trebamo biti svjesni svoje grešnosti, ali i svoje veličine koju imamo kao ljudi i kao djeca Božja. Tu veličinu gradimo u otajstvu euharistije, gradimo ju u onome što je nedokučivo“, poručio je propovjednik te dodao da nije samo euharistija nedokučivo otajstvo, nego i svaki čovjek.

„Naša nutrina je nedokučiva i otajstvena. To je ono što je i sv. Augustin naglašavao da treba ući u svoju nutrinu, jer tamo ćemo otkriti najprije samoga sebe. Kad otkriješ samoga sebe u svojoj nutrini, tada ćeš otkrivati i Boga koji je uza te i u tebi. Tada ćeš početi otkrivati i druge ljude pored sebe. Treba ući u svoju nutrinu, a u svojoj nutrini trebamo tražiti Boga. I tražeći, naći ćemo ga kao što ga je našao i sv. Augustin. Tko ne traži Boga u svojoj nutrini, u svome srcu, nikada ga neće naći. Tko traži Boga u svojoj nutrini, naći će ga i u sebi i u drugim ljudima i u otajstvu euharistije. Naša nutrina je naša dubina, ona je nedokučiva, ona je poput otajstva, misterija koji nas nadilazi“, zaključio je požeški biskup.

Na kraju je pozvao vjernike da nasljedujući primjer sv. Augustina i moleći njegov zagovor postanu svjesni veličine Boga u svom životu i euharistiji te nasljeduju Božju ljubav koja se dariva u služenju i poniznosti.

Na svršetku slavlja biskup je još jednom pozvao vjernike da mole za novog župnika te ih podsjetio na Augustinovu misao da je molitva čežnja za Bogom. „Molitva nije teret ili obaveza, nego treba biti naša čežnja i ljubav prema Bogu, dar srca“, poručio je te svima poželio da u tvoj svijesti grade svoju vjeru i žive u zajedništvu s Bogom.

Uz brojne župljane u slavlju su sudjelovali i predstavnici civilnih vlasti na čelu sa županicom Požeško-slavonske županije Antonijom Jozić, načelnikom Općine Velika Robertom Hofmanom i predsjednicom Općinskog vijeća Anamarijom Sikirić.