Prvi dan trodnevnice bl. Mariji Propetog Isusa Petković u dubrovačkoj katedrali
Foto: Angelina Tadić // Prvi dan trodnevnice bl. Mariji Propetog Isusa Petković
Dubrovnik (IKA)
Trodnevna priprava za blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petković počela je misnim slavljem u subotu 6. srpnja, u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dubrovniku.
Misu je predslavio o. Marijan Bešlić, SI. Sve okupljene potaknuo je na molitvu i prinošenje žrtve za nova duhovna zvanja, svećenička i redovnička, jer je prva subota u mjesecu posvećena molitvi na tu nakanu.
U homiliji je istaknuo psalamski redak „Gospodin obećava mir narodu svome“ i rekao da je obećanje usmjereno na narod okupljen na misi. Potom je govorio o tri Marije. „Blažena Djevica Marija, sv. Marija Goretti i bl. Marija Propetog Isusa Petković su uzor svim vjernicima. Bog koji kroz povijest sebi ‚odlučuje‘ pozvati suradnike i danas poziva mnoge da ga slijede u posvećenom, svećeničkom ili redovničkom životu“, naglasio je.
„Onoliko koliko moliš, toliko imaš svećenika; onako kako moliš, takav ti je svećenik, župnik, biskup i papa. Svako duhovno zvanje se iznaša molitvom. Hoće li biti onih koji će slijediti karizmu bl. Marije Propetoga ovisi o našoj molitvi, o molitvi Družbe i o molitvi župe i naroda“, poručio je.
Nakon euharistijskog slavlja uslijedilo je kratko razmatranje o bl. Mariji i molitvi. S. M. Katarina Mihić je rekla da je ta tema potaknuta proglašenjem godine molitve koju je papa Franjo proglasio 21. siječnja, a uvod je u 2025., godinu jubileja.
Dr. sc. Rina Kralj Brassard iznijela je pojedine vidove duhovnosti blaženice. „Njenu duhovnost mogli bismo sažeti u tri riječi: ‚žena pod križem‘. Ona tu promatra, suosjeća, razgovara, zagovara. Patnja osobu dira. Duboko, gotovo opipljivo, suosjećanje na tragu duhovnog sjedinjenja žene mogu osjetiti u dvije uloge: u ulozi majke i ulozi zaručnice“, objasnila je.
„Marija Propetog Isusa Petković je istinska Kristova zaručnica, njene zaruke s Kristom bile su temeljni događaj koji su obilježile njezinu duhovnost i, posljedično, karizmu njezine Družbe. Njen duhovni život je istovremeno život u Kristu, život u svijetu, život u Bogu i u njegovoj Trojstvenoj ljubavi. Duhovnost je aktivna, a ne pasivna. Aktivna prema unutra, prema osobi, ali i prema društvu, prema okolini. Taj intiman molitveni odnos s Bogom kakav je imala blaženica, to je stvarni pokretač povijesti, koji gura društvo prema naprijed i prema većoj humanizaciji. To je blaženica obilato činila, dajući se potpuno“, istaknula je.
Iščitavajući pouke blaženice koje je upućivala svojim sestrama, Brassardi je na kraju istaknula poruku upućenu njezinim susestrama, a vjeruje kako ona može biti pouka za svakoga: „Sve radite za svoga Gospodina Isusa Krista trošeći svoj životu u djelima milosrđa i ljubavi“.