Sa župnicima u Zadarskoj nadbiskupiji, don Damir je dogovorio termine za pohod 72 župe iz Zadarske nadbiskupije, čija će se hodočašća svake subote od 2. ožujka do 3. studenog održavati u Svetištu sv. Šime.

Dosada su u Svetište sv. Šime organizirano, s unaprijed određenim datumom pohoda hodočastile 23 zadarske župe. Stoga ovo unaprijed utvrđeno sudjelovanje 72 župe predstavlja novo duhovno gibanje i stvarnost u Zadarskoj nadbiskupiji. Uz župe, dogovorena su i hodočašća crkvenih pokreta i zajednica iz Zadarske nadbiskupije. Za vrijeme hodočašća vjernici će sudjelovati u pobožnosti sv. Šimi, misnom slavlju, počastiti svečevu relikviju pojedinačnim pohodom ispred škrinje sv. Šime i upoznati se s poviješću Svetišta.

„U organizaciji župa, svećenici su rado prihvatili dovesti svoje vjernike u Svetište sv. Šime, znajući što sv. Šime predstavlja Zadranima i puku cijele Nadbiskupije kao drevno svetište i mjesto čašćenja sv. Šime već osam stoljeća. Prihvaćajući poziv na hodočašće, svećenici su podržali poticaj da se organiziranim i sustavno određenim dolascima hodočasnika iz svih zadarskih župa obnovi kult štovanja sv. Šime“, rekao je don Damir.

Uz hodočašća župljana iz svih krajeva Zadarske nadbiskupije subotom, u Svetištu sv. Šime svakog 8.-og u mjesecu će se slaviti Zavjetni dan, s osobitom molitvenom nakanom za bolesne i razne potrebne. I dosada se svakog 8.-og u mjesecu u crkvi sv. Šime služila misa s nakanom za bolesne, utječući se u dan čiji je datum svečev blagdan (8. listopada) zagovoru sv. Šime.

Novost najavljenih Zavjetnih dana svakog 8.-og u mjesecu, od ožujka do rujna 2024. je u tome što će misna slavlja toga dana u Svetištu sv. Šime predvoditi svećenici iz hrvatskih nad/biskupija te voditelji hrvatskih svetišta. Od ožujka, redom po mjesecima, zadarsko svetište će pohoditi i u njemu misu 8-og predslaviti: Josip Šimatović (Svetište Hrvatskih mučenika na Udbini), Ivan Vučak (Krašić), Stipan Šurlin (Vepric), Kristijan Zeba (Viškovo), Krešimir Mateša (katedrala sv. Jakova u Šibeniku), Tomislav Hačko, vicepostulator kauze bl. Alojzija Stepinca i Josip Ivanović (Svetište sv. Nikole Tavelića, Šibenik).

Treća novost u duhovnoj ponudi Svetišta sv. Šime su mjesečne jednodnevne duhovne obnove subotom koje će se održavati od ožujka do kolovoza, a predvoditelji su: fra Ivan Marija Đuzel, p. Ike Mandurić, p. Stjepan Ivan Horvat, don Josip Mužić, fra Ante Vučković i don Damir Stojić.

„Svećenici iz drugih biskupija rado su prihvatili dolazak te predvođenje zavjetnih dana i duhovnih obnova. Neki su već bili u Svetištu sv. Šime, a neki će ga prvi put pohoditi. Zahvaljujem svima za odaziv i podršku. Svaki mjesec će se održati duhovna obnova kao duhovna okrepa i susret duhovnog zajedništva u prisutnosti sv. Šime. Želja nam je otvoriti vrata Svetišta sv. Šime i ponuditi svim vjernicima Zadarske nadbiskupije, ali i drugih nad/biskupija susret s relikvijom, tijelom sv. Šimuna, da mu ljudi prinesu svoje molitve i potrebe. Uz unaprijed utvrđeni raspored hodočašća, Svetište je otvoreno za svaku dodatno izraženu želju da se pojedinačno ili u grupama pohodi sv. Šime, i drugih dana u tjednu, prema dogovoru, kako bi se organiziralo vodstvo kroz crkvu i misa u Svetištu koje nazivamo ‘svetište života’. Potičem na osobitu molitvu za djecu, mlade i obitelji“, rekao je don Damir. Šehić tijek hodočasničke sezone promatra i kao doprinos u Godini molitve koju je odredio papa Franjo ususret proslavi Jubileja 2025. godine.

„U Godini molitve, Sveta Stolica je osobito istaknula značaj svetišta i pohoda vjernika svetištima, nazivajući svetišta ‘kućom molitve’. Crkva pred vjernika stavlja svetište kao osobiti molitveni i duhovni ambijent u kojem ljudi dodatnim predanjem i s posebnom nakanom pronalaze mir i nadu“, rekao je don Damir, pozivajući sve vjernike iz Zadarske nadbiskupije i iz drugih hrvatskih biskupija te sve ljude dobre volje da hodočaste u Svetište sv. Šime.

Don Damir podsjeća na susret pape Franje s rektorima i djelatnicima u svetištima koji je održan u Vatikanu u studenom 2023., kao 2. Međunarodni susret rektora svetišta. „U svetišta se odlazi moliti, stjecati pouzdanje u budućnost i pronaći utjehu zbog tereta, boli i briga koje opterećuju tijelo i duh. Neka stoga ta sveta mjesta obiluju utjehom i milosrđem. To znači također razlučivati o izboru svećenika za ispovijed, kako se ne bi dogodilo da oni koji dolaze u ispovjedaonicu naiđu na zapreke u življenju potpunog pomirenja“, rekao je tom prigodom papa Franjo, govoreći o svetištima kao povlaštenim mjestima molitve.

„Važno je i da svetišta posebnu pozornost posvete klanjanju, jer okolina i ozračje naših crkvi ne pozivaju uvijek na sabranost i klanjanje. Pomalo smo izgubili osjećaj za klanjanje. Trebamo ga ponovno steći“, potaknuo je rektore svetišta papa Franjo, izražavajući želju da se kod hodočasnika potiče iskustvo kontemplativne šutnje i klanjanja u tišini. To znači pomoći im da usmjere pogled na bitne stvari vjere.

„Klanjanje ne znači udaljavanje od života; to je prostor u kojem dajemo smisao svemu, kako bismo primili dar Božje ljubavi. Drugi dar je dar utjehe, otajstvo utjehe. U svetišta odlazimo kako bismo bili utješeni. Koliko ljudi odlazi tamo jer u svojem duhu i tijelu nose teret, bol, brigu. Bolest voljene osobe, gubitak člana obitelji, brojne situacije u životu često su uzrok samoće i žalosti, koje se polaže na oltar i čeka odgovor. Utjeha nije neka apstraktna ideja i ne čine je prije svega riječi, nego suosjećajna i nježna blizina koja obuhvaća bol i patnju. Suosjećajna i nježna blizina – to je Božji stil. On je blizak, suosjećajan i nježan“, istaknuo je papa Franjo, rekavši da „utješiti znači učiniti Božje milosrđe opipljivim“. Stoga u svetištima ne smije nedostajati „službe utjehe“.

„Neka utjeha i milosrđe obiluju u našim svetištima. Nada je potrebna svakom hodočasniku jer u svetište se ide da bi se budućnost gledala s većim pouzdanjem. To pokazuje sâma gesta hodočašća: tko kreće na put, u potrazi je za sigurnim odredištem. Svojom molitvom traži nadu, jer zna da jednostavna i ponizna vjera može zadobiti milost koja mu je potrebna. Stoga je važno da se po povratku kući osjeća uslišan i ispunjen mirom“, rekao je Papa. Papa je potaknuo i da se u svetištima velika pažnja posvećuje prihvatu hodočasnika, da ih se lijepo primi. „Pastoralnu brigu valja posvetiti i kada hodočasnici napuštaju svetište kako bi se vratili svom uobičajenom životu. Neka prime riječi i znakove nade, kako bi završeno hodočašće dobilo svoj puni smisao“, poručio je papa Franjo govoreći o duhu svetišta i poticajima što bi trebalo ponuditi hodočasnicima i tragateljima osobite Božje pomoći i zagovora svetaca u životu ljudi koji pohode svetišta, izvijestio je Tiskovni ured Zadarske nadbiskupije.