Gostovali su i ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić te predsjednik i zamjenik predsjednika Strukovne udruge kriminalista Darko Majstorović i Davor Posilović.

U pozdravnom govoru ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako Matica hrvatska od 1842. aktivno promiče nacionalni kulturni identitet što je danas u globalnom svijetu aktualno i važno u domovini i izvan nje. Upravo je okupljanje oko hrvatskog identiteta nit vodilja djelovanja i svih ostalih aktivnosti. Matica hrvatska je u nekoliko navrata pokušala ukazati na činjenicu potrebe reguliranja uporabe hrvatskog jezika zakonskim aktom, a tu je inicijativu Vlada na kraju i prihvatila.

Prijedlog Nacrta zakona dorađen je prema propisima pravnih akata u Republici Hrvatskoj, a ministar je podsjetio i na činjenicu kako većina zemalja u Europskoj uniji, ali i nekih drugih, uporabu svog službenog jezika određuje zakonom ili propisima. Također je ponovio da cilj Zakona nije sankcionirati, već educirati i istaknuti vrijednost jezika kao instrumenta kojim se izražava identitet, povijest i kultura naroda.

Iskazao je zahvalu svima koji su sudjelovali u javnom savjetovanju u kolovozu na koje su pristigla 323 komentara. Svi su prihvaćeni ili djelomično prihvaćeni i doprinijeli su unaprjeđenju i jasnoći propisa koji je Vlada prije nekoliko dana uputila u prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Ministar Fuchs zahvalio je Matici hrvatskoj na „povijesnoj inicijativi što se tiče hrvatskog jezika“, rekao je. Nadodao je kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo kulture i medija i Matica hrvatska imaju kvalitetnu i plodnu suradnju u nizu projekata.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić iskazao je zadovoljstvo sudjelovanjem na skupštini te između ostalog naglasio da je najstarije i najveće sveučilište bitan i ključan partner Matici hrvatskoj jer su većina Matičinih članova alumni Sveučilišta. Upravo je Sveučilište u Zagrebu bilo partner Matici hrvatskoj u kreiranju inačice Zakona o hrvatskom jeziku, a veliku podršku tim matičinim aktivnostima pružio je i Rektorski zbor. Naglasio je ako u društvu treba nešto mijenjati ili uputiti na nužne promjene, to treba činiti akademska zajednica, otvoreno i neovisno, jer se jedino tako štiti i unaprjeđuje društvo u cjelini. „Zato i postoje javni sustavi, poput akademskih institucija“, zaključio je rektor Lakušić.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na dosadašnji dio mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove istaknuvši projekte i aktivnosti pokrenute u protekle dvije godine. Zahvalio je na potpori Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Rektorskom zboru, kao i onoj ključnoj, predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića. „Zahvalnost dugujemo i ministru Radovanu Fuchsu i ministrici Nini Obuljen Koržinek koji su i osobno stali iza ovoga Zakona te ga sa svojim službama razradili i pripremili za javnu raspravu, a potom i za saborsku proceduru, tako da su sačuvali suštinu Matičina prijedloga“, rekao je Miro Gavran. „Jedinu primjedbu koju kao predsjednik Matice hrvatske, kao i većina matičara i nadalje imam je da bi za provedbu Zakona bilo dobro da je sjedište Vijeća za hrvatski jezik ili u Matici hrvatskoj, ili u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti ili u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže, kako bi se izbjegli neželjeni prijepori koje postoje u jezikoslovnoj zajednici“, naglasio je predsjednik Matice hrvatske. U pregledu aktivnosti u prošloj godini istaknuo je da se broj događanja u središnjici povećao za tri stotine posto u odnosu na prethodnu, a za četiri stotine posto uvećala se nazočnost u medijima.

Uz redovna izvješća gospodarskog tajnika Ivice Nuića o radu Matice hrvatske za 2022. i planu rada za 2024, prihvaćeno je Izvješće Nadzornoga odbora i Časnoga suda, Financijsko izvješće Matice hrvatske za 2022. i prijedlog Financijskog plana Matice hrvatske za 2024. Gospodarski tajnik Ivica Nuić osvrnuo se na poslovanje u protekloj godini uz bolji unutarnji ustroj, urednije financijsko poslovanje, pokrenut proces digitalne transformacije, kao i na planove za obnovu krova Palače Matice hrvatske u idućoj godini.

U umjetničkom dijelu programa nastupile su umjetnica Zrinka Posavec uz pratnju Ambrozija Puškarića na gitari te kantautorica i glumica Elis Lovrić, a dodijeljena su i odličja i nagrade. Najviše odličje Matice hrvatske „Janko Drašković“ dodijeljeno je Josipu Muselimoviću, Nives Opačić i Stjepanu Sučiću dok je nagrada Zaslužnik Matice hrvatske za očuvanje hrvatskoga identiteta dodijeljena članovima Radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku: Stjepanu Damjanoviću, Mariju Grčeviću (voditelj Radne skupine), Augustu Kovačecu, Mislavu Ježiću i Tomislavu Stojanovu.

Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske dodijeljeno je sedamnaest zlatnih i dvanaest srebrnih povelja te nagrada Matice hrvatske „Ivan Kukuljević Sakcinski“ za najbolje djelo objavljeno u ograncima. Ove je godine Kukuljević pripao Ogranku Matice hrvatske u Petrinji za knjigu Darije Alujević „Mila Wod – Prva hrvatska kiparica“.