Na prvim stranicama objavljen je članak Josipa Grbca „Vjera između Olimpijskih igara i virtualnosti“ u kojem se dotiče antikršćanskih performansa, umjetne inteligencije u Crkvi, kao i virtualnog svećenika Justina i woke kulture. Stjepan Baloban u svojoj kolumni ovoga puta piše o teologiji i teolozima u Hrvatskoj pod naslovom „Omalovažavanje“ teologije, ističući pitanje kakva nam teologija treba i kakvi nam teolozi trebaju. „Bilo bi pogubno“, ističe prof. Baloban, „ostati ravnodušan prema sve prisutnijem trendu kako nam za crkveni i vjerski život nije važna teologija sve do konstatacije da nam teologa ne treba“.

U rubrici „Isusovi sretni ljudi“ Ivan Šarčević podsjeća na važnost odnosa s Bogom i s bližnjima, a umirovljena psihijatrica Tereza Salajpal na darovane spoznaje odnosa sa sobom, svojim srcem, kao i s bližnjima. Na tom tematskom tragu duhovnosti i osobnoga razvoja u članku Martine Vuk može se čitati o duhovnom zlostavljanju, a u članku Slavice Dodig o nostalgiji kao poveznici između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Rujanska „Kana“ osvrće se i na aktualnosti i na povijesne zanimljivosti. Aldo Sinković donosi nekoliko istaknutih vijesti iz Vatikana, dok Tomislav Matić iz povijesne perspektive opisuje kršćanstvo na srednjovjekovnom Grenlandu.

Dva su razgovora u novom broju Kane: prvi s don Antonom Šuljićem o njegove dvije nove knjige koje zajedno broje oko 1000 stranica „Ni tamjan, ni dogmatika“ i „Kroz odškrinuta vrata postmoderne“. Osim o knjigama, razgovor s don Antonom otvorio je i niz zanimljivih tema kao što su odnos vjere i kulture, umjetnosti, suočavanje Crkve s demografskim izazovima i sl. „Dok su se naši političari natjecali u svojim stranačkim prepucavanjima, rijeke ljudi su odlazile… Neozbiljnost politike i svođenje javnog djelovanja na podrivanje, vrijeđanje i sofizme prokazuju razinu naše nedoraslosti da se nosimo s naraslim društvenim problemima“, rekao je među ostalim don Anton Šuljić.

Drugi razgovor vođen je s mr. sc. Blaženkom Eror Matić, predsjednicom udruge Volonteri u palijativnoj skrbi La Verna. Kakva je situacija s palijativnom medicinom u zdravstvenom sustavu Hrvatske, zašto deset hrvatskih županija još uopće nema volontere koji su educirani za palijativnu skrb, kako funkcionira udruga La Verna te kakve veze s njom ima sv. Franjo Asiški doznaje se u razgovoru.

„Istraživanje je pokazalo da bi više od 65 % obitelji voljelo da ih netko zamijeni u skrbi te da ‘pravi društvo’, sluša i razgovara s bolesnikom“, kazala je mr. sc. Blaženka Eror Matić, ističući da je u propisima i strategijama razvoja palijativne skrbi važno naglašavati potrebu uključivanja i poticati uključivanje volontera na svim mjestima gdje se nalazi palijativni bolesnik (u domu bolesnika, bolnicama, stacionarima i sl.).

Na temu ranjivih društvenih skupina nadovezuje se i tekst s. Veronike Mile Popić koja podsjeća da je mjesec rujan važan kao poziv na obnovu gorljivosti služenja „najsiromašnijima od siromašnih“ jer je 27. rujna blagdan sv. Vinka Paulskog, „zaštitnika svih djela kršćanske ljubavi“. Za sve one koji se pak odluče moliti za druge, za svoje bližnje ili one u potrebi, u članku Nikole Kuzmičića „Preporučiti (se) u molitvi“ dobit će poticaj i smjernice.

Rujanska Kana na 66 stranica donosi još obilje tekstova iz područja duhovnosti, društvenog i političkog života, odgoja, kulture, medija.