„Senjski zbornik svezak 48 posvetili smo blagopokojnom biskupu  mons. dr. Mili Bogoviću, čija nas je smrt zatekla 19. prosinca 2020. godine. O blagopokojnom mons. dr. Mili Bogoviću teško je ukratko napisati sve ono važno. Pamtimo ga kao svećenika, prvoga biskupa Gospićko-senjske biskupije, crkvenoga povjesničara, marljivoga i znatiželjnog istraživača i vrhunskog intelektualca koji je plodno i sustavno radio, pisao i izdavao. U radu je bio temeljit, ustrajan i discipliniran, što se ogledalo i u njegovu pisanju uredno, stilski dorađeno, jasno i konkretno, čitatelju zanimljivo. Objavio je 15 knjiga i više od stotinu znanstvenih članaka. Znanstvena djelatnost veoma je šarolika, ali ipak se mogu izdvojiti tri područja kojima je on posvetio najviše pažnje: odnosi s pravoslavnom Crkvom, povijest biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske (napose onog dijela koji je ušao u sastav Gospićko-senjske biskupije) i hrvatski glagoljizam (hrvatska glagoljska kultura).

Biskupa Bogovića pamtit ćemo po ljubavi i poštovanju prema glagoljaškom identitetu Hrvatske. U tom pogledu, Senj mu je bio prirastao srcu i duši kao svećeniku i kao znanstveniku, posebno njegovi žitelji te crkvena i kulturno-povijesna baština. Znanstvena suradnja mons. Bogovića s Gradskim muzejom Senj, Senjskim muzejskim društvom te Senjskim zbornikom ostala je jaka i plodonosna kroz čitav njegov svećenički i istraživački vijek, na što smo posebno ponosni. Ovime zahvaljujemo mons. Bogoviću posvećenosti, trudu i energiji koju je uložio u na ustrajnoj istraživanje, predstavljanje i populariziranje Senja i njegove sveukupne baštine. Nadamo se da smo mu ovom pisanom riječi i znanstvenom publikacijom dostojno odali počast kao znanstveniku koji je zadužio senjski kraj, a njegov rad time zauvijek sačuvali za buduće naraštaje“, poručili su u uvodnom tekstu članovi uredništva.

Primjerenim riječima o biskupu se očitavao i njegov nasljednik biskup Zdenko Križić: „Kao gospićko-senjski biskup iskreno zahvaljujem svima koji su dali poticaj i pridonijeli tomu da ovaj broj Senjskog zbornika bude izdan u čast mog predšasnika na biskupskoj stolici, blagopokojnog mons. dr. Mile Bogovića. Svima je u većoj ili manjoj mjeri poznato njegovo služenje Crkvi kao svećenika, profesora na Visokoj bogoslovskoj školi, kasnije Teologiji u Rijeci, vrsnog crkvenog povjesničara i dakako, prvog biskupa Gospićko-senjske biskupije. U svakom području svoga života i djelovanja dao je vrijedan doprinos čije ćemo plodove ubirati još dugo vremena.

Bogović je kao znanstvenik organizirao veći broj znanstvenih skupova i tribina, održao mnoga znanstvena predavanja i u nasljeđe nam ostavio iznimno bogat opus članaka i knjiga koje govore o povijesti hrvatskog naroda i Crkve u Hrvata, napose područja koje pripada današnjoj Gospićkoj-senjskoj biskupiji. Ta povijest je bila bremenita, ali bogato sadržajna, kao i čitav Bogovićev znanstveni, duhovni i svakodnevni život. Bogovićeva temeljna misija znanstvenog rada bila je, kako je on to sam mnogo puta naglašavao, spašavanje povijesti. Koristio je svaku prigodu da u svojoj okolini, među znanstvenicima, klericima i drugim strukturama društva iznese neku povijesnu crticu. Koliko mi je poznato, rado je surađivao i sudjelovao u gotovo svim brojevima Senjskog zbornika, a toga nije bilo malo. Nakon što sam ga 2016. godine naslijedio u upravljanju Gospićko-senjskom biskupijom, mogao sam primijetiti kako rado voli odlaziti u Senj predvoditi euharistijska slavlja kada god je to bilo potrebno. Pored misnih slavlja i druženja sa Senjanima, redovito su ga tamo privlačili Biskupski arhiv, Sakralna baština i Gradski muzej. Čini mi se da se u pretraživanju, proučavanju i interpretaciji arhivske grade iz spomenutog senjskog Biskupskog arhiva osjećao kao “svoj na svome”. Svoje zadnje korake na znanstvenom polju posvetio je upravo obilaženju povijesnih lokaliteta u Senju i okolici i pripremi knjige o povijesti kršćanstva u tim krajevima.

Senjski kraj nije mu ostao dužan. O Bogovićevu značaju za Senj i Senjski zbornik svjedoči činjenica da je već jedan broj istog časopisa izdan upravo u njegovu čast (2014. godine). Nekoliko autora iz senjskog kraja sudjelovalo je svojim tekstovima u još dva zbornika koje su u njegovu čast izdali Teologija u Rijeci i Riječko teološki časopis (Prošlost obvezuje – povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije, 2004.) te Riječka nadbiskupija, Gospićko-senjska biskupija i Alfa (Spašavanje povijesti, 2019.). Malo je koji znanstvenik uspio doživjeti tako veliko priznanje. Kada tomu dometnemo, da je i ovaj broj nadaleko poznatog i u znanstvenim krugovima visoko priznatog Senjskog zbornika posthumno posvećen istom čovjeku, tada možemo vrlo lako primijetiti koliko smo duhom veliku i istodobno pred Bogom poniznu osobu imali medu nama. Treba spomenuti i to da je za buduće naraštaje uredio i ostavio Zavičajnu knjižnici. U njoj se nalaze djela koja je skupljao nekoliko desetljeća i u kojima je napisano gotovo sve o ljudima i krajevima naše biskupije. To je nezaobilazan izvor grade za sve one koji se budu posvetili daljnjim istraživanjima povijesti ovih krajeva, ali i mnogo šire.

U prosincu 2020. godine iznenadila nas je njegova teška i kratka bolest uzrokovana korona virusom. Poznavajući njegov vedri duh, upornost i volju za životom i radom nadali smo se da će se oporaviti. No, ipak nas je zatekla njegova smrt 19. prosinca. Zbog epidemiološke situacije, skromno, ali dostojanstveno oprostili smo od njega misom zadušnicom i pogrebnim obredima 22. prosinca u gospićkoj katedrali gdje se sada u kripti nalazi njegov grob. Siguran sam da lik dobra djela blagopokojnog biskupa Bogovića neće lako i brzo izblijedjeti. U prilog tome govori ovaj zbornik posvećen njemu u čast.”

Senjski zbornik na početku donosi izvorni znanstveni članak dr. Mile Bogovića „Glagoljica i ćirilica plodovi su dviju odvojenih bizantskih misija među Slavenima“ te članak biskup Bogovića i Josipa Frkovića „Povijest redovništva u Senju i okolici“. Zbornik u nastavku donosi 13 znanstvenih članaka arheološke, povijesne, geografske i kulturološke  tematike karakteristične za prostor Senja i šire okolice. Odgovorni urednik časopisa je dr. sc. Miroslav Glavičić, tehnički urednik prof. Darko Nekić, lektor prof. Ana Vukelić Biondić.