Misu zahvalnicu predslavio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Suslavili su umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas i župnik don Jurica Petković.

U uvodnim riječima don Jurica naveo je da je razlog slavlja višestruk: Dan Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, zlatni jubilej – 50. obljetnica papinskog prava Družbe te 60. obljetnica otkako sestre djeluju u Primoštenu. Iznio je nekoliko povijesnih podataka o dolasku sestara u župu. Naveo je da su sestre došle iz naroda, živjele u narodu i za narod. Čestitao je sestrama jubileje te zahvalio vjernicima za podršku koju daju svećenicima i redovnicama. Stavio je sve pod zagovor Gospe od Loreta.

Biskup Rogić je u homiliji podsjetio na početke djelovanja sestara prije 344 godine te njihov dolazak u Primošten. „Danas posebno spominjemo 60 godina otkada su sestre došle u Primošten na poziv biskupa Arnerića i tadašnjeg župnika Kramara. Slave sestre danas i 50 godina otkako je njihova Družba priznata od Svete Stolice, to jest kada su postale družba papinskog prava. Vama su bolje poznati mnogi detalji iz te povijesti i koliko su poteškoća imale prve sestre. Od tada gotovo tri i pol stoljeća. Ali tu ste i Bogu hvala za vaše odazive Božjem pozivu i za sve što činite. Ne bi toga bilo bez Duha Božjega i njegova nauma da se po Vama proslavi. A to i jest najljepše kad toga nismo svjesni i dopustimo da se Bog s nama posluži.

Tijekom minulih stoljeća prolazile su razna iskušenja, ali nisu nikada odustale služiti Kristu u bratu čovjeku i svjedočiti svoju vjeru u uskrsnuće. Nije li to i glavna poruka današnje Božje Riječi, Nedjelje Krista Kralja koji dolazi na koncu vremena nagraditi velikodušnu ljubav i ukloniti svaku sebičnost. Sestre su ovaj svijet činile boljim svijetom živeći svoje iščekivanje drugog Kristova dolaska. Svjedočeći Krista uskrslog, njemu se nadajući. Prolazile su kušnje ovoga svijeta s molitvom i pouzdanjem u Božju pomoć, Božje vodstvo. Mnogo, mnogo puta isprosile su milost Božju da riješi nemoguće, da ih izvede iz opasnosti, da im nadahne novi polet, da im pribroji nove članice koje će nastaviti živjeti vjeru i duh ove zajednice. Zato Vam čestitam i zahvaljujem. Mnogo nam značite i onda kad u starijoj dobi vaše sklopljene ruke ustrajavaju u molitvi“, rekao je mons. Rogić.

Aktualizirajući naviještena čitanja istaknuo je da „… Spasenje dolazi za onoga koji bude vršio djela milosrđa, za onoga koji u potrebitomu prepozna Krista, koji u potrebitomu otkrije brata čovjeka. Jedini kriterij po kojem ćemo odgovarati Bogu jest kriterij ljubavi. Jesmo li imali srca za drugoga, jesmo li mu bili blizu kad mu je najviše trebalo? Jesmo li bili kadri služiti braći, pomoći im da premoste nevolje koje su ih snašle. Taj kriterij ljubavi, kriterij prepoznati u licu drugog čovjeka Krista, Božje dijete kakvo sam i sam, nije cilj koji se jednom ostvari i onda si dosegao Kraljevstvo nebesko…“

Nakon Vjerovanja, sestre su obnovile svoje redovničke zavjete. Poslije popričesne molitve vrhovna poglavarica s. Terezija Zemljić uputila je prigodnu riječ. Istaknula je da su današnjim slavljem „zahvalili Bogu za 50. godišnjicu otkako je naša Družba uzdignuta u red družbi papinskog prava Dekretom pohvale izdanim u Rimu 4. srpnja 1973. od Kongregacije za redovničke i svjetovne ustanove na temelju posebnih ovlasti tadašnjeg pape Pavla VI. i potpisano od prefekta Kongregacije kardinala Ildegarda Antoniuttija.“

Pojasnila je povijesne okolnosti jurisdikcije nad zajednicom. „Prema ondašnjem crkvenom pravu, vrhovnu jurisdikciju nad zajednicom imali su Franjevci, najprije provincije Bosne Srebrene, do 1735. a nakon toga Provincije Presvetog Otkupitelja. Godine 1878. vrhovnu jurisdikciju nad Družbom preuzeo je tadanji šibenski biskup Antun Josip Fosco i izdao je prve Konstitucije. Od tada do 1973. godine izmijenilo se više šibenskih biskupa i svi su oni dali svoj udio u životu naše Družbe. Izdvojila bih ovom prigodom samo dvojicu, ili trojicu biskupa osobito važnih. Bio je to biskup Jeronim Mileta koji je za sestre izdao nove Konstitucije 1928. uskladivši ih s odredbama Crkve. Isto je učinio 1958. godine biskup Ćiril Banić.

Biskupa Ćirila Banića naslijedio je 1961. godine na šibenskoj biskupskoj stolici biskup Josip Arnerić, koji je do tada bio župnik ovdje u Primoštenu. U njegovo vrijeme dogodio se i Drugi vatikanski sabor na kojem je i on sudjelovao. Taj sabor donio je veliku novost Crkvi, pa tako i redovničkim zajednicama. Cjelokupni crkveni život trebalo je prilagoditi novim smjernicama Sabora. U tim promišljanjima pokazalo se da je za našu redovničku zajednicu došlo vrijeme da postane papinskog prava, tj. da nad njom vrhovnu jurisdikciju ima Sveta Stolica. … Golemi doprinos za izdavanje ‚dekreta pohvale‘ dao je franjevac iz zadarske provincije sv. Jeronima fra Mijo Brlek koji je kao stručnjak Crkvenog prava bio posebni povjerenik tadašnjeg prefekta Kongregacije za redovnike kardinala Antoniutija. Dr. fra Mijo Brlek  bio je vrlo ugledan profesor i redovnik te je radio i na kongregaciji za sakramente i za nauk vjere.

I današnja naša proslava 50. obljetnice papinskog prava upravo u Primoštenu gdje je sahranjen biskup Josip Arnerić potvrđuje da su ga sestre cijenile kao i sve biskupe do današnjih dana. Time potvrđujemo svoju odanost Crkvi i njezinim pastirima znajući da je to siguran i ispravan put.

Uz Primošten nas veže i 60. godišnjica otkako sestre djeluju u ovoj župi a došle su ovamo 1963. na poziv biskupa Arnerića i tadašnjeg župnika don Lovre Kramara. Kako vidimo, spominjemo se mnogih obljetnica naše Družbe i to vrlo visokih – višestoljetnih. Sve one uklapaju se i u 725. obljetnicu Šibenske biskupije koja je velikim hodočašćem u Rim prošlog mjeseca potvrdila svoju odanost papi, a hodočašću su se pridružile i naše sestre pokazujući tako svoje jedinstvo s cijelom Crkvom…“

Sestre su otpjevale  Himnu Družbe i pjesmu utemeljiteljici službenici Božjoj majci Klari Žižić, a potom su zajedno u procesiji išli na grob biskupa Josipa Arnerića gdje je biskup Tomislav Rogić predvodio molitvu.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor pod vodstvom Rafaele Caparin.

Pred župnom crkvom nastavljeno je zajedničko druženje vjernika i sestara.