Autor djela je akademik Andrija Mutnjaković, jedan od najistaknutijih hrvatskih arhitekata. Uz autora, o knjizi i njezinom značaju govorili su katedralni župnik don Krešimir Mateša, šibenski biskup Tomislav Rogić te autor fotografija u monografiji fotograf Luka Mjeda. Predstavljanju je nazočio i gradonačelnik Šibenika Željko Burić.

Biskup Rogić u obraćanju je podsjetio kako je Šibenska biskupija 2023. obilježila 725. godina od svog osnutka, što je bio poticaj za objavu triju vrijednih izdanja koja će ostaviti trajni trag. Uz već predstavljenu knjigu „Apostolska vizitacija Šibenske biskupije Augustina Valiera 1579. godine” te monografiju akademika Mutnjakovića, biskup je najavio i skori izlazak iz tiska knjige Branka Pavazze o Oltaru Presvetog Sakramenta i dvojici protomajstora. „Tako ćemo sa ova tri vrijedna izdanja zaokružiti proslavu godišnjice uspostave biskupije“, naglasio je mons. Rogić.

„Prošlo je već 13 godina od monografije gospodina Predraga Markovića ‘Katedrala svetog Jakova u Šibeniku – prvih 105 godina’. Tako da će nova izdanja, vjerujem, iznova potaknuti proučavanja, razgovore i istraživanja o katedrali svetog Jakova. Nova monografija ‘Bazilika svetog Jakova u Šibeniku’ autora akademika Andrije Mutnjakovića predstavlja doista jednu cjelovitu i zrelu sintezu autorovih dugogodišnjih interesa za arhitekturu i simboliku ove naše ljepotice. Riječ je o reprezentativnom izdanju koje šibensku katedralu obrađuje ne samo kao jedan povijesni spomenik, nego i kao osobito arhitektonsko djelo europskog značenja“, kazao je biskup Rogić.

Istaknuo je da akademik Mutnjaković katedralu ne promatra samo kao povijesni spomenik, već kao arhitektonsko djelo europskog značenja. Poseban naglasak stavljen je na konstruktivnu originalnost katedrale – jedinstveni sustav gradnje isključivo od kamena, bez vezivnih materijala, što je bio izniman inženjerski pothvat 15. i 16. stoljeća.

„Ona je posebna činjenica da je naša katedrala samo od kamena. Nema žbuke, nema izolacija, nema dodatne fasade. Kamen koji vidiš izvana, čeka te i unutra. Zato je neki zovu katedrala od istine“, rekao je biskup Rogić. Dodao je kako ta istina znači da katedrala diše s prirodom – ljeti postaje „pećica“, a zimi „hladnjak“, svjedočeći o jedinstvenoj vještini graditelja kroz generacije.

Posebnu zahvalu biskup je uputio autoru fotografija Luki Mjedi. Istaknuo je kako fotografije u knjizi nisu tek ilustracija, već sredstvo tumačenja arhitekture, njezinih proporcija i ritma. „Ovo je zapravo prvo izdanje koje u sebi nosi slike očišćene katedrale, u kojima se sada još jasnije oslikava sva njezina ljepota“, kazao je mons. Rogić, podsjetivši na dugogodišnje restauratorske radove tijekom kojih, od Domovinskog rata do danas, skela gotovo da nije izlazila iz katedrale.

„Posebna vrijednost knjige je u tome što autor kao arhitekt i teoretičar katedralu čita i kao arhitektonski tekst – građevina koja komunicira ideje, identiteta, vjere, grada i vremena u kome je nastala. Time monografija nadilazi klasično povijesno-umjetnički pristup i postaje na svoj način interpretacija, studija jednog prostora“, istaknuo je biskup Rogić.

Naglasio je i važnost dvojezičnosti izdanja (hrvatski i engleski), čime monografija doprinosi promicanju šibenske katedrale kao UNESCO-ve svjetske baštine. „Knjiga je već krenula u svijet“, istaknuo je biskup, kazavši kako su na nedavnom hodočašću primjerci monografije darovani nadbiskupima u Lisabonu, Fatimi i Santiagu de Composteli. Simboličnom gestom „Sveti Jakov svetom Jakovu“, knjiga je uručena na grobu apostola u Santiagu, za što je već stiglo i pismo zahvale tamošnjeg nadbiskupa.

Akademik Mutnjaković u obraćanju je izložio povijesni kontekst i iznimnu važnost šibenske prvostolnice, naglasivši kako je rad na pripremi te monografije trajao gotovo 50 godina. Posebno je istaknuo činjenicu da je katedrala građena 150 godina (1402.–1555.) te da je nastala gotovo isključivo trudom i doprinosima tadašnjih 8.000 građana Šibenika.

„Oni su gradili ovaj hram u vremenima kada su bili izloženi otomanskim prijetnjama i povremenim epidemijama kuge“, podsjetio je autor, dodavši kako su mu upravo ti povijesni detalji, kao i zapis Fausta Vrančića koji katedralu naziva „ukrasom svoje Domovine“, bili glavni poticaj za nastanak djela.

Monografija je objavljena u sklopu „Edicije Ilirika“ kao dvojezično izdanje (na hrvatskom i engleskom jeziku). Kroz tekst i vrhunske fotografije, ona dokumentira status katedrale koju je Sveti Otac proglasio manjom bazilikom, a UNESCO uvrstio na popis svjetske kulturne baštine.

Pokrovitelji tog izdanja, koje predstavlja jedno od najznačajnijih svjedočanstava kulturnog identiteta Šibenika i Hrvatske, su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstvo kulture i medija, Šibenska biskupija i Grad Šibenik.

Monografija „Bazilika svetog Jakova u Šibeniku“ dostupna je u suvenirnici Interpretacijskog centra „Civitas Sacra“, izvijestila je Šibenska biskupija.