Uz autora, knjigu je predstavio povjesničar umjetnosti dr. sc. Joško Belamarić. Knjiga mons. Batelje je iznimno važna jer nas podsjeća na fenomen da je u prošlim vremenima cijeli jug Italije od otprilike 7. stoljeća, pa tijekom12. i 13. stoljeća bio preplavljen brojnim hrvatskim izbjeglicama koje su dolazile bilo zbog ratova bilo zbog ekonomskih razloga – kazao je.

Na nizu mjesta postoje atributi koje govore u prilog hrvatske nazočnosti na jugu Italije. Komune naših ljudi bile su brojne, pa tako imamo i jednog župnika u njima koji se prezivao Draganić i bio je iz Šibenika. Kad čujemo predikat Mamma Schiavona, mons. Batelja ima potpuno pravo kad ga prevodi Majka Hrvatska. Kad čujete pučke pjesme ispjevane u čast Mamme Schavone čujete da su to melodije Dalmatinske zagore – kazao je među ostalim dr. sc. Belamerić.

Mons. Batelja govorio je o povezanosti opata benediktinske Monteverginske kongregacije o. Giuseppea Ramira Marconea (1882. – 1952.) i njegova tajnika o. Giuseppea Masuccija (1906. – 1963.) sa zagrebačkim nadbiskupom bl. Alojzijem Stepincem. Opata Marconea je u kolovozu 1941., za Drugoga svjetskog rata, papa Pio XII. poslao kao svojega izaslanika pri Hrvatskom episkopatu u NDH, ne htijući − zbog diplomatske prakse Svete Stolice − tu državu u ratnim okolnostima priznati de iure.

Mons. Batelja je istaknuo da je upravo zahvaljujući svom traganju za glasom svetosti bl. Alojzija Stepinca u spisima i svjedočanstvima opata Marconea i njegovog tajnika Masuccija i sam postao zahvalan hodočasnik i štovatelj Majke Božje Monteverginske, zvane „Mamma Schiavona iliti Majka Božja Hrvatska“. Batelja je istaknuo nekoliko bitnih podataka i činjenica koje se mogu pronaći u izvještajima opata Marconea Svetoj Stolici u kojima opisuje djelovanje kardinala Stepinca i koja svjedoče o odlučnosti u navještaju i primjeni evanđeoskih načela u njegovu pastirskom djelovanju.

Preporučujem knjigu „Mamma Schiavona iliti Majka Božja Hrvatska“. Mamma Schiavona svakako ima neoborivu poveznicu između dvaju katoličkih naroda, talijanskog i hrvatskog, koja nosi obilježje duboke i pravovjerne marijanske pobožnosti. Takvom pobožnošću odlikovale su se obitelji roda Anžuvinaca i Šubića iz čije je političke i rodbinske povezanosti ova slika postavljena na oltar monteverginskog svetišta. Naime, Hrvati, izbjeglice pred turskim zulumom i tolikim drugim nedaćama, utočište su pronašli u talijanskim pokrajinama, i pred ovom Gospinom slikom, koja potječe iz hrvatskih krajeva, mogli su naći utjehu svojoj tuzi i olakšanje u nošenju izbjegličkog križa. Ova je knjiga zato nadahnuta upravo tom ljubavlju koja s jedne i druge strane Jadranskoga mora daje slavu Bogu Stvoritelju koji nas je u Kristu Isusu otkupio i spasio. Učinio je to u suradnji s Djevicom iz Nazareta, Presvetom Bogorodicom. A njezin je lik tako čudesno povezan s opatom Marconeom, Monteverginskom zajednicom, talijanskim narodom, bl. Alojzijem Stepincem i hrvatskim narodom – kazao je autor.

Neka misao bl. Alojzija Stepinca: „Gdje je čašćenje Majke Božje proželo srca i duše vjernika, nema straha da će taj narod otpasti od Crkve i od katoličke vjere“, svakom čitatelju ove knjige pokazuje put po Mariji k Isusu – zaključio je mons. Batelja.

Predstavljanju su među ostalima nazočili šibenski biskup Tomislav Rogić i umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas. U glazbenom dijelu programa nastupili su Pivači svetog Jakova.