Na brifingu o Biskupskoj sinodi za Amazoniju biskup Kräutler podsjetio da je Papa, naviještajući sinodu, zatražio posebnu pažnju prema domorodačkim narodima koji su u opasnosti. Potaknut prijedlogom o zaređenju oženjenih muškaraca, napomenuo je da tisuće zajednica u Amazoniji primaju euharistiju jednom ili dva puta godišnje, a euharistija je nešto temeljno za kršćanina. Želimo da ta braća nemaju samo službu riječi, nego i euharistiju, rekao je biskup Kräutler i dodao: Postoji opasnost da se celibat stavi iznad euharistije. No, Gospodin je na Posljednjoj večeri rekao: „Ovo činite meni na spomen“. Dakle, euharistija je za nas obveza.

Dvije trećine tih kršćanskih zajednica, budući da nemaju svećenika, vode žene, rekao je biskup Kräutler i primijetio: Mnogo se govori o vrednovanju žena, no trebaju nam konkretne stvari. Razmišljamo o ženskom đakonatu, i to je pitanje za raspravu na sinodi. Odlazak ljudi iz sela u gradove, neprirodno je uvećao gradove. Današnji je izazov za Crkvu doći do svih tih ljudi. Pentekostalne Crkve došle su prije nas, mi nismo tamo prisutni upravo zbog nedostatka svećenika, redovnika i redovnica. Nije dovoljno samo posjećivati zajednice, Crkva uvijek mora biti prisutna slavljenjem euharistije i sakramenata.

Prema mišljenju biskupa Kräutlera, rješenje je toga problema ređenje oženjenih muškaraca, jer domorodački narodi ne razumiju celibat. Oni smatraju da bijelac možda može živjeti u celibatu, no za njih vrijedi, kao što piše sveti Pavao Timoteju: „Neka čovjek ima ženu i prije svega neka se brine za kuću“. Dakle, imajući tu kvalitetu, bit će spremni brinuti se o većoj kući kao što je zajednica.

Na Amazoniju se uvijek gleda kao na provinciju čija prirodna bogatstva treba opljačkati, upozorio je među ostalim biskup. Uskoro ćemo na tom području imati 1000 hidroelektrana, neke se već grade, no ne trebaju nam. U Amazoniji, toliko je sunca čiju snagu treba iskoristiti i zamijeniti je s energijom iz hidroelektrana koje su napad na ekosustav.

Osim toga, rijeka Xingu nije ista kao prije, šume su posječene, obradiva površina se proširila, riba je nestala, a stanovnici su preseljeni u siromašne kuće, rekao je biskup Kräutler i napomenuo: Narod se ništa nije pitalo. Sve je već bilo pripremljeno u Braziliji, našli smo se pred gotovim činom. Altamira je jedan od gradova u kojem je najviše nasilja u Brazilu. Mnogi mladi su bez izgleda za budućnost i padaju u zamku droge.

Crkva mora nastaviti upozoravati na sve to što se događa, dajući znanstvene informacije, rekao je biskup Kräutler i podsjetio: Uvijek smo kroz povijest branili domorodačko stanovništvo i 1988. godine Katolička Crkva je uspjela njihova prava uključiti u brazilski federalni Ustav. Političari danas vode kampanju protiv domorodaca, uključujući i Vladu, jer ih gledaju kao prepreku napretku. Mi ih pak ne gledamo kao predmet milosrdne ljubavi, nego stojimo rame uz rame uz njih radi zaštite njihova života.

Brazilski klimatolog Carlos Alfonso Nobre rekao je da je Amazonija sa svojom velikom društvenom i biološkom raznolikošću, ekološko srce planeta. Znanost govori da smo blizu propasti amazonske šume, kao što kaže i enciklika „Laudato si’“ da je blizu urušavanje zajedničke kuće. Ako se dođe do 20 ili 25 posto uništenja te šume, brzo nakon toga savana će pokriti 60 posto toga područja. Do danas je uništeno 15 posto te šume. Blizu smo trenutka kada više neće biti povratka.

Tehnologije mogu pomoći u pronalaženju rješenja ako se ne koriste za neselektivno iskorištavanje prirodnih bogatstava – rekao je Nobre i nastavio: Tehnologije mogu dati više snage stanovništvu, zahvaljujući bioekonomiji, novom načinu održivog gospodarstva i decentralizaciji, koje podržava energija koja dolazi iz obnovljivih izvora i koja poštuje kvalitetu života zajednice. Tako će Amazonija moći i dalje biti šuma, kao što već je 30 milijuna godina.

Većina stanovništva u svijetu ne negira ekološke opasnosti koje dolaze od globalnog zagrijavanja, a na koje jednodušno upozoravaju znanstvenici, rekao je nobelovac Nobre i primijetio: Jedini koji to negiraju pobornici su i branitelji gospodarskog modela koji je vladao u 20. stoljeću i još i danas vlada. Amazonija, zahvaljujući svojoj šumi, pohranjuje veliku količinu ugljičnog dioksida. Kad ne bi bilo amazonske šume, globalno zatopljenje bilo bi još veće i gore. Moramo promijeniti naš način življenja i jako smanjiti proizvodnju ugljičnog dioksida.

Brazilska ekologinja i članica Nacionalnog povjerenstva za okoliš Ima Celia Guimarães Vieira, istaknula je da je važno jamčiti teritorij izoliranim narodima i poštovati vrstu izolacije koju su izabrali. U Brazilu postoji 114 izoliranih naroda. Zahvalila je Papi i sinodskim ocima što su u središte radova sinode stavili cjelovito ekološko pitanje koje je jako važno za Brazilce.

Pročelnik Dikasterija za komunikaciju, Paolo Ruffini spomenuo je pak kako se u govorima ponovno vraćalo na potrebu ekološkog obraćenja, da postoje ekološki grijesi i ekocid, osvrćući se na idolopoklonstvo prošlosti i sadašnjosti što se pretvorilo u divlji kapitalizam. Potrebno je početi živjeti ne kao gospoda i gospodari zemlje, nego kao gosti, rekao je Ruffini i napomeno: Laicima je predložena ekološka služba. Rečeno je da se Bog očituje onima koji su lišeni života zbog gospodarskog iskorištavanja, a Krist da se poistovjećuje s njima.

Neki su tražili da se preferencijama Crkve za siromašne, dodaju i one za mlade i za zaštitu stvorenog, rekao je Ruffini i nastavio: Mnogi su istaknuli nedostatak svećenika. To da treba dati mogućnost svećeničkog ređenja iskušanim oženjenim muškarcima, neki su pojasnili, ne bi značilo promijeniti zakon o celibatu, nego da taj zakon kao i svi drugi ljudski zakoni može imati iznimke za konkretne situacije. Drugi su napomenuli da ređenje oženjenih ne bi riješilo problem, jer nema zvanja. Za to je potrebna misionarska formacija uz posebnu pripremu za Amazoniju. Trajni se đakonat među domorocima mora povećati zbog službe riječi, krštenja i pričesti. Obredi se trebaju prilagoditi, ne prevoditi. Ima i onih koji su tražili uspostavljanje uloge prvih zajednica.

Tajnik Povjerenstva Biskupske sinode za informiranje o. Giacomo Costa rekao je kako iz govora proizlazi da svećenička služba mora biti kreativna kako bi rađala druge službe u kojima će sudjelovati vjernici laici koji moraju biti čvrste i javno priznate osobe. Formaciji, međureligijskom i međukulturalnom dijalogu mora se pristupiti s poštovanjem i slušanjem, pokazujući da nam je stalo do drugih, s empatijom, no bez ometanja identiteta. Različiti migracijski tokovi u Amazoniji zahtijevaju različitu pastoralnu skrb. Sinoda mora istražiti sva pitanja integralne ekologije koja proizlaze iz enciklike „Laudato si’“ radi cijele Crkve jer to nije sinoda samo za jedno posebno područje. Zbog toga se trebamo pokrenuti kako bismo bili kontemplativni, a ne da živimo kao gospodari, nego kao gosti.