Skrovita Gospa Šumanovačka prigrlila oko osam tisuća hodočasnika

Svečano misno slavlje s procesijom uoči svetkovine predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Okupili su se brojni vjernici, kojima je nadbiskup u homiliji rekao: „U ovom svetištu 2023. godine proslavit ćemo 650 godina njegova postojanja. Svetište Šumanovci magnet je koji stoljećima okuplja ljude ne samo ovoga kraja, nego i hodočasnike iz BiH i Slavonije, a sada i inozemstva”.

Podsjetio je potom da se slavi svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo „i vjerujemo da je Marija prva poslije njezina Sina uznesena u nebesku slavu“. „U njoj prepoznajemo sliku i putokaz Crkve. Ona nam pokazuje put gdje je naša budućnost. Zato je svetkovina Velike Gospe izvor nade koji nam pokazuje da sve ne završava grobnim humkom i da se isplati biti čestit, pošten i dobar, pa makar u ovom zemaljskom životu izvukao deblji kraj. Ne trebamo uzimati sud u svoje ruke, jer znamo da ćemo svi jednog dana stati pred Boga i da će pravda biti zadovoljena“, ohrabrio je vjernike nadbiskup.

Mons. Hranić obratio se i domaćem župniku i upravitelju svetišta Ivanu Živiću koji je zbog teške bolesti u lipnju operiran, rekavši da je kao nadbiskup ponosan na njega jer nije klonuo duhom u tim trenucima.

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije 15. kolovoza potaknula je brojne vjernike da pođu u ovo svetište nedaleko Gunje, a svečanu misu slavio je vicerektor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu vlč. Krešimir Čutura. Marijanska svetišta u Hrvatskoj puna su hodočasnika ne samo za Veliku i Malu Gospu, rekao je vlč. Čutura i pitao: „Možemo li tada reći da je hrvatski narod marijanski narod?“ te nastavio: „Mi, Hrvati, prepoznali smo ono što je Crkva od početka vjerovala i štovala Mariju kao Isusovu majku, kao onu koja se otvorila surađivati u Božjem planu spasenja. Mnogi će danas moliti za razne potrebe i Marijin zagovor. Bilo bi dobro ugledati se u njezin primjer, jer ako poslušamo Evanđelje vidjeti ćemo da ona svoju molitvu započinje riječima ‘Veliča duša moja Gospodina’. Tu je na prvom mjestu – veličanje Boga, i ona se s takvim stavom i spoznajom raduje i izdiže iznad svakodnevice. Često mislimo da je ona bila ‘Über žena’. No, ona je bila ponizna žena koja je živjela vjeru Izraela i iščekivala Božji zahvat u svom narodu, a Bog ju je odabrao da bude majka njegova Sina. Naš narod već stoljećima duboko vjeruje, i nije čudo da se mi Hrvati donekle možemo nazivati onima koji posebno štuju Mariju, o čemu svjedoče i brojna svetišta po Slavoniji i Hrvatskoj“. Propovjednik je potom poručio kako je ova svetkovina poziv na radost i slavlje, „jer nas podsjeća na ono što je Bog zamislio za svakoga od nas – uznesenje dušom i tijelom u zajedništvo s Njim“. Proslava Velike Gospe započela je trodnevnicom od 11. do 13. kolovoza koju je predvodio vlč. Ivan Benaković iz Županje, a vjernici su sudjelovali u prigodnim pobožnostima te imali priliku za ispovijed.