Suslavila su sedmorica svećenika, među kojima su bili generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo Frankopan Velić i župnik i upravitelj Prasvetišta don Stipan Šurlin.  Nadbiskup Križić u propovijedi je krenuo od otajstva Marijina rođenja, istaknuvši kako ono, premda neprimjetno za tadašnji svijet, označava „zoru spasenja“ i početak ispunjenja Božjih obećanja. Osvrćući se na Isusovo rodoslovlje, u kojem se susreću i pravednici i grešnici, naglasio je kako Bog ulazi u stvarnu i nesavršenu ljudsku povijest te da svaka obitelj, unatoč svojim slabostima i ranama, može biti mjesto njegova djelovanja.

Posebno je istaknuo vrijednost svakoga novog života, poručivši da se, kao što se u Marijinu rođenju prepoznaje poseban Božji plan, treba radovati rođenju svakoga djeteta jer „svako dijete ima u sebi neki Božji plan“. Upozorio je kako suvremeni čovjek dijete nerijetko promatra kao teret, problem ili trošak, dok ga Bog vidi kao obećanje i nadu. „Nitko od nas nije nebitan, nije slučajnost, nije ‘višak’. Svako dijete nosi neponovljivu sliku Božju“, poručio je, naglasivši kako rođenjem svakoga djeteta Bog ponovno pokazuje da još nije završio s ovim svijetom i da i dalje računa na čovjeka kao svoga suradnika.

U nastavku se osvrnuo na sv. Josipa koji se, suočen s Marijinom trudnoćom, našao pred događajem koji nije mogao razumjeti. Upravo mu tada anđeo govori: „Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju.“ Nadbiskup je istaknuo kako je Josip pozvan vjerovati Bogu više nego vlastitim očima i strahovima te prihvatiti Božji plan iako ga ne razumije do kraja. „I nama danas odzvanja ista riječ: ne boj se!“, poručio je, potaknuvši vjernike da se ne boje prihvatiti život, Božji plan i Mariju u svoj dom, obitelj i srce.

Marija je, naglasio je, čovjeku darovana kao Majka koja ga prati i vodi prema svome Sinu, a njezina ljubav ne ovisi o čovjekovoj savršenosti. „Kada uzmemo k sebi Mariju, kao što ju je uzeo Josip, tada u naš dom dolazi Krist kojemu ništa nije nemoguće“, rekao je. Zaključujući propovijed, Malu Gospu nazvao je „blagdanom tihe, ali snažne nade“ te pozvao vjernike da od Marije izmole srce koje se raduje životu, poštuje svako dijete i ne boji se Božjih iznenađenja.

Prije završnoga blagoslova okupljenima se obratio župnik i upravitelj Prasvetišta don Stipan Šurlin. Zahvalio je Bogu za dar zajedničkoga slavlja te nadbiskupu Križiću na predvođenju euharistije i upućenoj riječi. Čestitajući ujedno Dan grada Solina, don Stipan poželio je da Solin i dalje ostane „Gospin grad“, grad koji se Mariji utječe, časti je i od nje uči služiti Bogu i čovjeku. Poseban pozdrav uputio je ravnateljima solinskih osnovnih škola i prosvjetnim djelatnicima, roditeljima i udovicama poginulih hrvatskih branitelja te djelatnicima komunalnih službi.

Proslavi Male Gospe prethodila je devetodnevna duhovna priprava od 30. kolovoza do 7. rujna tijekom koje su se vjernici svakoga dana okupljali na molitvu krunice i euharistijsko slavlje. U sklopu priprave održan je i festival duhovne glazbe Papa fest. Na sam blagdan mise su se u Prasvetištu slavile od ranoga jutra. U 16 sati misu s blagoslovom djece i bolesnika predvodit će don Nikola Mikačić, dok će večernje euharistijsko slavlje u 18 sati, nakon kojega će uslijediti tradicionalna procesija svjetla, predvoditi biskupski vikar za kler don Vedran Torić.

Slavlje je zaključeno svečanim blagoslovom, nakon čega su okupljeni otpjevali hrvatsku himnu „Lijepa naša domovino“ i pjesmu „Zdravo, Djevo“ u čast Blažene Djevice Marije. Liturgijsko pjevanje predvodili su Mješoviti zbor Gospe od Otoka i Pučki pivači Gospe od Otoka pod ravnanjem don Mate Barete, uz orguljašku pratnju mo. Mirka Jankova. Misi je prethodila svečana procesija s kipom Gospe od Otoka u kojoj su, uz vjernike, sudjelovali predstavnici različitih župnih skupina i molitvenih zajednica, čuvari Prasvetišta, hrvatske policije, braniteljskih i civilnih udruga, a procesiju je molitvom i razmatranjima animirao vikar za kler Splitsko-makarske nadbiskupije don Vedran Torić, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.