Budi dio naše mreže
Izbornik

Split: Započela obnova Biskupove palače

Split

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić blagoslovio je početak radova

Split, (IKA) – Nakon prikupljenih svih dozvola i odobrenja za obnovu zgrade nadbiskupije u Splitu, poznate pod imenom “Biskupova palača”, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić blagoslovio je 14. listopada početak radova. Tom činu bili su nazočni umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Ivan Ćubelić, pastoralni vikar mons. Drago Šimundža, provincijal franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Žarko Maretić, predstavnici nadbiskupijskih središnjih ustanova i brojni drugi svećenici.
Uvodnu riječ održao je mons. Šimundža, koji je ukratko iznio najosnovnije podatke o tom zdanju. Zgrada Nadbiskupije građena je u doba biskupa Filipa F. Nakića od 1901. do 1904. godine u blizini splitske katedrale. Izgrađena je u neorenesansnom stilu s prostranim rustikalnim prizemljem, raskošnim prvim katom s kapelom i salonom uz prostorije za potrebe administracije te drugim katom biskupovih prostorija i jednostavnijom gornjom etažom za stambene potrebe suradnika i gostiju. Uslijed bombardiranja Splita 4. siječnja 1944. zgrada je znatno oštećena. Komunističke su je vlasti 1945. oduzele i ustupile raznim gradskim ustanovama, što je njezinu unutrašnjost izmijenilo i devastiralo. Oduzimanje biskupske zgrade, za razliku od svih drugih biskupija u bivšoj državi, dogodilo se samo splitskoj nadbiskupiji. Splitski nadbiskupi i nadbiskupski ordinarijat sa svim pripadajućim uredima od tada žive i rade u neprikladnim uvjetima prizemlja Doma za umirovljene svećenike. Prigodom Papina pohoda Splitu 1998. godine, a u skladu sa Zakonom o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, zgrada je vraćena u posjed Splitsko-makarske nadbiskupije. Pritom je ugrađen lift i zamijenjena čitava vanjska stolarija. Kako bi se zgrada privela namjeni, potrebna je temeljna rekonstrukcija i cjelovita obnova. Kroz protekle tri godine izrađeni su programi obnove i pribavljene sve potrebite dozvole, kao i suglasnost državnoga konzervatorskog zavoda, budući da je zgrada zaštićeni spomenik kulturne baštine.
Nadbiskup Barišić podsjetio je na šire crkveno značenje te zgrade, budući da je Split sjedište i metropolije, a takva zgrada treba omogućiti bolju koordinaciju pastorala i zajedničkoga pastoralnog djelovanja od Kotora do Šibenika. Povjeravajući obnovu Konstruktoru, nadbiskup Barišić je uvjeren da će oni opravdati iščekivanja i ime koje nose, te da će rekonstrukciju obaviti stručno i u zadanome i obećanom roku.
Da su takva očekivanja realna, potvrdio je direktor Konstruktora Željko Žderić, koji je rekao da mu je čast i zadovoljstvo prihvatiti obnovu te zgrade, te da će učiniti sve da i preko nje grad Split dobije ljepše lice.