Stručno vijeće vjeroučitelja o psihološkim čimbenicima procesa vrednovanja u nastavi

Središnje predavanje na temu psiholoških čimbenika procesa vrednovanja u nastavi održala je Marijana Vekarić, pedagoginja u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića.

Pedagoginja Vekarić podsjetila je vjeroučitelje na podjelu vrednovanja na formativno vrednovanje (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje) i sumativno vrednovanje (vrednovanje naučenoga). Istaknula je i promjenu paradigme učenja i poučavanja, koja se očituje u pomaku s činjeničnog znanja na razvoj kompetencija nužnih za uspješan život i rad u 21. stoljeću, kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema i informirano donošenje odluka, razvoj kreativnosti i inovativnosti, a ta promjena mora biti vidljiva i u metodama vrednovanja. U tom procesu učenik istražuje i povezuje, kritički razmišlja, donosi odluke, rješava probleme, komunicira, surađuje i vrednuje, a nastavnik vodi, savjetuje, odgaja, otvoren je za pitanja, planira, organizira, moderira, osmišljava aktivnosti, primjenjuje suvremene i inovativne strategije poučavanja, prati, procjenjuje i vrednuje.

Predavačica je istaknula kako je vrednovanje vrlo osjetljiv, zahtjevan i odgovoran dio posla. Budući se na temelju rezultata vrednovanja donose odluke koje su važne za učenika, ono zahtijeva psihičku zrelost i integritet nastavnika uz korištenje objektivnih informacija o učenju i učeničkim postignućima, te je potrebno biti pažljiv u izboru aktivnosti koje trebaju biti osmišljene tako da omogućuju ostvarivanje i vrednovanje usvojenosti planiranih odgojno obrazovnih ishoda.

„Pristup i način na koji postupamo i prilazimo našim učenicima treba biti pomno izabran, drugim riječima biti im dostupan, razumljiv i ono što učenici najviše cijene jest da nastavnika vide zainteresiranog, da osjete da mu je stalo do učenika i da to što radi ima smisla za svih“, kazala je pedagoginja Vekarić. Podsjetila je da su suvremeni učenici spontani i intuitivni, rado prihvaćaju učenje kroz suradnički rad i kritičko razmišljanje, očekuju obrazloženje razloga zašto nešto uče, očekuju prezentaciju novih informacija na zanimljiv način kroz atraktivne materijale i usmjereni su na situacijsko učenje uz aktivno sudjelovanje.

Govoreći o psihološkim obilježjima sadržanima u određenju osobnosti i kompetencijama nastavnika, pedagoginja Vekarić je navela da su to: osobni integritet, samopouzdanje, samostalnost, spremnost na prihvaćanje promjena, prihvaćanje izazova, otpornost na stres i neizvjesnost, sposobnost nošenja s uspjehom i neuspjehom, fleksibilnost, prilagodljivost, sposobnost kritičkog mišljenja, rješavanja problema, sposobnost procjene, stvaralaštvo, inovativnost i zadovoljstvo osobnim životom. Naglasila je i da snaga učitelja leži u radoznalosti, otvorenosti duha, spremnosti priznavanju pogrešaka, stalnoj želji za učenjem i predviđanju promjena u cjeloživotnom učenju.

Parafrazirajući Joe Manchina kazala je i da bi svako dijete trebalo imati brižnu odraslu osobu u svom životu, a to nije uvijek biološki roditelj ili član obitelji, to može biti prijatelj ili susjed, a često je to upravo – učitelj.

Primjere dobre prakse iznijele su vjeroučiteljica Helena Džakula i učiteljica razredne nastave Ines Kiseljak na temu „Izrada obrazovnih materijala i vrednovanje učenika s posebnim potrebama“, gdje su na praktičan i zanimljiv način pokazale načine izrade različitih materijala, ali i iznijele svoja iskustva u radu s djecama s posebnim potrebama.

Voditelj Katehetskog ureda Šime Zupčić je pozdravio sve vjeroučitelje i zahvalio im na sudjelovanju, a osim zahvale predavačicama, posebno je zahvalio novoj voditeljici županijskog stručnog vijeća vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola Dubrovačke biskupije s. Katarini Mihić kojoj je ovo bilo prvo stručno vijeće koje je, u suradnji s Katehetskim uredom i Agencijom za odgoj i obrazovanje, organizirala.

Na skupu je predstavljen je i godišnji plan Katehetskog ureda za 2022. godinu. Pročelnica Vijeća za mlade i vjeroučiteljica Ana Marčinko predstavila projekte Vijeća za mlade kroz naredno razdoblje, ali i predstavila faze pripreme za biskupsku sinodu pod nazivom „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“ na razini opće Crkve, s posebnim osvrtom na pripreme u Dubrovačkoj biskupiji.