Odgoj za mir, toleranciju i dijalog cilj je svakog učitelja, to je poveznica svih odgojnih predmeta i među predmetnih programa. Istaknula je to u uvodnim riječima voditeljica riječkog Katehetskog ureda Ksenija Rukavina Kovačević objasnivši kako katolički vjeronauk ima mnogo zajedničkih točaka s programom građanskog odgoja. „Naš predmet nema samo svoju pedagošku utemeljenost i teološku dimenziju, nego itekako ima i socijalnu, društvenu, stoga je važno promišljanje o suodnosu katoličkog vjeronauka i građanskog odgoja“, rekla je. O tome je u središnjem izlaganju govorila ravnateljica OŠ Kostrena Adriana Glavan istaknuvši kako su tolerancija i prihvaćanje drugoga preduvjeti za djelovanje u smjeru zajedničkog cilja, stvaranja boljeg društva.

To je ujedno bio odgovor na pitanje o razlikama u vrijednosnim stavovima koje se pojavljuju u pojedinim tematskim cjelinama između ova dva predmeta. „Čak i kad se ne slažemo u svemu možemo zajednički graditi društvo i ne trebamo zbog toga jedni druge isključivati. Tolerancija nije odustajanje od svoga, nego poštovanje i onog drugog. To je put, bez toga ne možemo graditi bolji svijet, a to je zadaća Crkve“, poručio je vjeroučiteljima riječki nadbiskup Mate Uzinić. „Živimo u sekularnom i pluralnom svijetu. Kršćanstvo je samo jedna od ponuda, nemamo pravo pretendirati da naša ponuda bude jedina. Ako se postavimo prema ovim pitanjima na način da namećemo svoje i ne želimo čuti drugo, onda se zapravo postavljamo u poziciju onih koji žele gospodariti društvom, a ne žele biti su-graditelji društva zajedno s drugima“, rekao je nadbiskup.

„Krist nam je model prema kojemu trebamo činiti sve što činimo. I iz početaka kršćanstva možemo puno naučiti. Kako su oni promijenili svijet? Tako što su ulazili u dijalog s njim, što su razgovarali, nisu ga nasilno željeli promijeniti. Ja doista vidim ovo kao priliku da i mi sami uđemo u taj svijet i naučimo puno iz građanskog odgoja, što onda možemo primijeniti i u vjeronauku“, pojasnio je.

U uvodnim je riječima nadbiskup Uzinić podsjetio na riječi pape Lava XIV. koji obrazovanje predstavlja kao jedno od najsnažnijih sredstava za promjenu svijeta. Papa u tom podučavanju izdvaja tri izazova. Prvi je izazov razumijevanja smisla života, drugi je uz tehnološke sposobnosti razvijati i emocionalnu, duhovnu, društvenu i ekološku inteligenciju, a treći je odgoj za mir. „Mir koji je nenasilan, razoružan i razoružavajući, kako to kaže često papa Lav, koji ne zahtijeva samo puko primirje, nego i razoružanje srca te odbacivanje svakog oblika nasilja i vulgarnosti“, rekao je nadbiskup.

Mir je izazov za sve koji su uključeni u odgojno-obrazovne procese. „Trebamo mlade učiti da budu graditelji mira, počevši od svojih svakodnevnih sredina: obitelji, škole, sporta, kruga prijatelja. Trebamo ih učiti, i još više im pokazivati primjerom, da se ne trebaju bojati drugih ljudi. Da ne grade zidove i ne postavljaju žilet-žice, nego da grade mostove, idu u susret ljudima drugih kultura i vjera, onima koji vjeruju drugačije i onima koji uopće ne vjeruju. Osobito ih trebamo učiti da budu bližnji onima kojima se trebaju činiti bližnjima i da budu braća i sestre svima“, pojasnio je.

Nastavljajući s papinim preporukama nadbiskup je istaknuo kako je za postizanje mira potrebno učiti kako izbjegavati agresivne riječi i osude, zatim staviti u središte ljudsku osobu, maštu i osjećaje te promicati društvenu pravednost i odgovornost. „Odgoj za mir podrazumijeva priznavanje jednakog dostojanstva i jednakih prava svima, kao i našu odgovornost za druge. A u duhu toga je i poštovanje drugoga u njegovoj različitosti“, rekao je.

Podsjetio i na „diktaturu ravnodušnosti“ o kojoj je govorio papa Franjo te „globalizaciju nemoći“ pape Lava XIV. „Možda mislimo da ne možemo ništa promijeniti. Ali možemo tako da sami ne prihvaćamo logiku u kojoj je naoružanje rješenje, u kojoj su ratovi koji se vode nešto što se mora događati, nego da prije svega promijenimo sebe, a onda da tome učimo naše mlade, naše učenike, da je moguć bolji i drugačiji svijet“, protumačio je.

S tim ciljem nužna je suradnja svih ljudi, istaknuo je nadbiskup, bez obzira na vjerske, vrijednosne ili ideološke razlike. Pozvao je stoga vjeroučitelje na suradnju u provođenju građanskog odgoja premda postoje i razlike i predrasude. „Mi nismo i ne smijemo biti suprotstavljeni, osobito kad su u pitanju teme mira, tolerancije i dijaloga, nego moramo biti suradnici“, zaključio je nadbiskup Uzinić.

Ravnateljica Glavan potaknula je vjeroučitelje da se istinski približe svojim učenicima, temama i problemima koji ih zaokupljaju. „Vjeroučitelj mora moći, mora znati pokazati širinu jer isključivost nikad nije donijela ništa dobroga. ‘Fanatizam nije religioznost nego njezino izobličenje’, rekao je i upozorio nas papa Franjo. Kada danas govorimo o domoljublju i odgovornosti, vjeroučitelj ne postaje veći domoljub ako potiče netoleranciju, ako širi stereotipe, već upravo ako razvija ljubav prema vlastitom narodu na način da poštuje druge.“ S obzirom da je i sama bila vjeroučiteljica pozvala je kolege da se aktivno uključe u provođenje programa građanskog odgoja. „Nemojte propustiti priliku ukrcati se u vlak, i to ne u posljednji vagon nego budite lokomotiva u vašim školama, u vašim zajednicama. Surađujte sa župnikom, sa župnom zajednicom, surađujte s lokalnom zajednicom. To je prilika da pokažemo da su dostojanstvo i osjetljivost prema ranjivima, uključivost, odgoj za mir, toleranciju i nenasilje zapravo u temeljima katoličkoga vjeronauka i da mi nismo protiv građanskog odgoja, nego upravo da smo mi pronositelji takvoga odgoja“, poručila je Glavan.

Nakon predavanja vjeroučitelji su uz voditeljice županijskih stručnih vijeća Tomislave Milušić i Ivane Kamenar Borčić te vjeroučiteljice Petre Štokić i Klare Labinac govorili o primjerima dobre prakse. Molitveni završetak susreta predvodio je predstojnik Katehetskog ureda Krčke biskupije Zvonimir Seršić. Meditativni uvod pripremili su Miroslav Radić i Goran Bijelić.