Nadbiskup Kutleša u homiliji se osvrnuo na za taj dan predviđeni evanđeoski odlomak iz Lukina evanđelja (Lk 9,57-62). Riječ je o radikalnim zahtjevima koje Isus postavlja onima koji k njemu dolaze i žele ga slijediti. Pozvao je svećenike da kao navjestitelji poruke spasenja u svom radu, svojim odnosima i u svim svojim pastoralnim nastojanjima, stave Krista na prvo mjesto i tako budu vjerni svjedoci njegove istine i ljubavi. “Jedino potpunim darivanjem sebe onome koji nas je prvi ljubio moći će ispuniti svoje poslanje i voditi ljude k Bogu”, kazao je nadbiskup Kutleša. Liturgijsko pjevanje animirao je mo. don Šime Marović

Po završetku misnog slavlja, prvo predavanje pod naslovom “Udruge civilnog društva u Republici Hrvatskoj – graditelji zajedništva ili alat kontrole i manipulacije” održala je poznata katolička aktivistica i članica udruge “U ime obitelji” Željka Markić koja se zauzima za kršćanske vrijednosti i promiče ih u hrvatskom društvu.  Svećenici su u multimedijskoj prezentaciji mogli dobiti zanimljiv i stručan pregled važne teme, a njima uglavnom manje poznate tematike civilnog društva, njegova nastanka u Hrvatskoj nakon sloma komunizma, važne uloge toga sektora u demokratskim državama, mnogih silnica i interesa koji su u tom području prisutni te aktivnosti raznolikih udruga koje u njemu djeluju.

“Možda nismo dovoljno svjesni nekih činjenica koje su nam prezentirane: da su i Crkva, kao  i vjerske udruge i pokreti dio civilnog društva, da se u toj sferi prenose vrijednosti građana u konkretno djelovanje koristeći znanstvenu argumentaciju, moderan jezik i suvremen način komunikacije, da u pluralnom društvu svaki stav ili pozicija treba imati isti pristup javnosti, ali da je nerijetko prisutna dominacija jedne društvene skupine nad drugom itd. Danas je lijevo-liberalna kulturna hegemonija  i u Hrvatskoj često nametnuta od tzv. civilnog društva”, istaknula je predavačica navodeći da se udruge izdašno financiraju ne  samo iz proračuna Republike Hrvatske ( u 2018. godini više od dvije milijarde kuna) nego i iz raznih fondova Europske unije. Gospođa Markić je na primjeru javne rasprave oko nekih važnih tema (referendum o braku, Hodu za život) navela i dobro poznate medijske strategije kojima se pojedine udruge koriste (napadi, laži, medijsko ignoriranje, odugovlačenje i iscrpljivanje).

“Zato je prostor civilnog društva postao poprište javne borbe i angažmana kršćanskih laika i njihovih udruga za temeljne katoličke vrednote primjerice obrana nepovredivog  dostojanstva svakog ljudskog života, zaštita braka i obitelji, temeljna prava roditelja da po svom izboru odgajaju svoju djecu i dr.”, kazala je Željka Markić čije je predavanje izazvalo i više zanimljivih pitanja kako se svećenici i biskupi trebaju prema tome postaviti u praksi.

Drugo izlaganje pod naslovom: “Suradnja s crkvenim udrugama”  održao je vjeroučitelj, otac u obitelji s brojnom djecom, svestrani katolički aktivist, pisac i skladatelj Mario Žuvela iz Kaštela Novog. Najprije je iznio nekoliko temeljnih zapažanja da su različite aktivnosti vjernika laika na crkvenom i društvenom području velika pomoć Crkvi (vjetar u njezina leđa). “Crkvene udruge i pokreti su znak Duha Svetoga u našemu vremenu (T. Ivančić) , ali još uvijek nisu našle pravo mjesto u našim župnim zajednicama. Zadaća je svećenika prepoznavati  te darove, potpomagati ih i usmjeravati da ne bi otišli u krivo”, kazao je Žuvela. Prisjetio se riječi pape Benedikta XVI: “Pokretu je potrebna veza sa župom da se ne bi pretvorio u sektu, a župi je potreban pokret da ne bi okoštala.” U nastavku je nabrojio čitav niz  različitih crkvenih pokreta od Neokatekumenskog puta, Kursilja, karizmatika, fokolarina do brojnih molitvenih zajednica različitog profila u župama nadbiskupije. “One su bogatstvo naše mjesne Crkve. Cilj svih crkvenih udruga i zajednica trebao bi biti duhovna izgradnja njihovih članova na dobro cijele Crkve”, kazao je Žuvela naglasivši potrebnu da župnici znaju komunicirati, povezivati i cijeniti darove Duha i upotrijebiti te darove svojih vjernika koji se velikodušno stavljaju na raspolaganje kako bi njihovi talenti bili na duhovnu korist cijele zajednice. Predavač je govorio i o svom vlastitom iskustvu u radu jedne zajednice i zauzeo se za veću koordinaciju i povezivanje svih crkvenih zajednica.

Nakon predavanja predstavili su se novi bliski suradnici nadbiskupa mons. Dražena Kutleše: generalni vikar don Franjo Frankopan Velić i vikar za kler don Zvonimir Mijić. Obojica su se kratko obratila nazočnim svećenicima ističući spremnost da se stavljaju na raspolaganje za njihove pastoralne potrebe. Vikar za kler će kroz iduće vrijeme obići sve svećenike po župama, a generalni vikar će biti dostupan za potrebe svećenika u svojemu uredu svaki dan osim dva dana kada ima predavanja.

Na kraju se nazočnim svećenicima obratio i nadbiskup Kutleša koji ih je između ostalog pozvao da nastoje redovito održavati župnu katehezu u svojim župama. Pozvao je svećenike da do kraja mjeseca listopada dostave broj krizmanika za iduću godinu i termin koji žele za slavlje sakramenta Potvrde. Što se tiče molbi za gradnju i obnovu crkvenih objekata, pozvani su dostaviti planove i troškovnike do kraja godine. Do tada će biti osnovano građevinsko vijeće koje će pregledati dokumentaciju i odobravati sredstva. Nadbiskup želi da se revalorizira uloga dekana pa će o tome raspravljati na sastanku s njima. Istaknuo je također da je u usporedbi s nekim drugim mjesnim Crkvama koje su u velikim problemima vjerski život u Splitsko-makarskoj nadbiskupija snažan i razvijen, ohrabrio je svećenike da ustraju u svom predanom radu te zahvalio svim predavačima na dobrim i korisnim izlaganjima. Susret je završio zajedničkim objedom.