Susret hrvatskih katehetičara

Susret hrvatskih katehetičara održan je 28. travnja u auli Bl. Alojzija Stepinca u župi sv. Petra u Zagrebu. Domaćin susreta bio je župnik mons. Matija Stepinac, jedan od prvih sudionika postkoncilskog katehetskog pokreta u Crkvi u Hrvata. Na susret se odazvalo 15 katehetičara, kako nastavnika na visokim crkvenim učilištima promicatelja tako i predvoditelja raznih katehetskih pothvata iz Zagreba, Rijeke, Zadra, Splita i Đakova.

1. Cilj susreta: analiza aktualnoga katehetskog trenutka i objedinjavanje djelovanja katehetičara
U posljednje vrijeme sve više raste svijest o potrebi analize hrvatskog katehetskoga trenutka, osobito nakon petnaestogodišnjeg iskustva prisustva vjeronauka u školi, s posebnim naglaskom na suvremenom identitetu katehetike kao znanosti na hrvatskim crkvenim učilištima i kateheze kao odgoja u vjeri, s naglaskom na većem povezivanju katehetičara i objedinjavanju njihova djelovanja na učilištima i u raznim crkvenim katehetskim strukturama koje se bave promicanjem hrvatske kateheze. U tom smislu, nakon svečane akademije 15. prosinca 2006. u Zagrebu o 15. obljetnici vjeronauka u školi došlo se do zaključka da je potrebno održati znanstveni katehetski kolokvij. U međuvremenu je prof. dr. Milan Šimunović imenovan članom Komisije Vijeća Europskih biskupskih konferencija za katehezu, školu i sveučilište (St. Gallen), gdje će uskoro na europskoj razini trebati predstaviti hrvatska katehetska dostignuća kao i problemska pitanja. Stoga je radi pripreme znanstvenog kolokvija i predstavljanja hrvatske kateheze na europskoj katehetskoj razini predloženo da dr. Šimunović, i kao jedan od najstarijih sudionika i predvoditelja u suvremenom hrvatskom katehetskom pokretu, sazove i koordinira susret hrvatskih katehetičara, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Na susretu je razmatrano više aktualnih pitanja hrvatske katehetike i kateheze, s naglaskom na komplementarnom i razlikovnom suodnosu školskog vjeronauka i župne kateheze. U ovom priopćenju donose se osnovni naglasci i zaključci.

2. Katehetika na crkvenim učilištima
Budući da o kvaliteti temeljnoga teološko-katehetskog studija na crkvenim učilištima uvelike ovisi i kvaliteta katehetskog djelovanja Crkve, sudionici sastanka ukazali su na potrebu suvremene nastave odnosno nastavnih materijala u studijskoj grani katehetike, kao i konačne izrade visokoškolskih udžbenika za pojedine kolegije na katedri religiozne pedagogije i katehetike, u uskoj suradnji s pastoralnim teolozima, vodeći pritom računa o nužnosti stimuliranja novoga modela kršćanina odnosno odgovora na pitanje kršćanske inicijacije, kako danas postati i ostati kršćaninom, te novog poimanja i ostvarivanja župne zajednice i Crkve u cjelini, a prema zasadama Drugoga vatikanskog koncila. Pitanje sveučilišnih udžbenika hrvatski katehetičari odlučni su rješavati u duhu ‘Bolonjskoga procesa’, u kojem se radi kvalitete studija o tome posebno vodi računa. Kvalitetni visokoškolski udžbenici pridonijet će većem vrednovanju katehetike kao teološke discipline na filozofsko-teološkim učilištima odnosno znanstvenom promišljanju o katehetskom djelovanju Crkve, tim više što se zapaža da se u mnogim sredinama ne vodi dovoljno računa o onome što se studira na visokim crkvenim učilištima, štoviše na djelu su neki pastoralno-katehetski ‘restauratorski’ procesi.

3. Specijalizacija iz katehetike u domovini i inozemstvu
Posebna pozornost posvećena je specijalizaciji novih katehetičara (s poslijediplomskim studijem magisterija/licencijata ili doktorata), bilo fakultetskih nastavnika bilo voditelja pojedinih projekata na razini Hrvatske biskupske konferencije ili pojedine biskupije. Pritom je nužno voditi računa o pozivu Ivana Pavla II. upućenom Crkvi “da obnovi svoje povjerenje u katehetsko djelovanje kao prvenstvenu zadaću svoga poslanja. Ona je pozvana da katehezi posveti svoje najbolje ljudske zalihe i snage ne štedeći napore, umore i materijalna sredstva da je što bolje organizira i da obrazuje sposobno osoblje” (Catechesi tradendae 15). Kolika je odgovornost Crkve na tom području dovoljno je imati pred očima zadatak koordinacije velikih projekata Crkve kao što su vjeronauk u školi s više od 2500 vjeroučitelja i vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama, zatim kateheza u župnim zajednicama. S obzirom na pomanjkanje katehetičara, u prvom redu svećenika, izražen je prijedlog da se na razini biskupija i pojedinih redovničkih zajednica više vodi računa o odabiru i slanju kandidata na poslijediplomski studij, bilo u zemlji bilo u inozemstvu, svakako u savjetodavnoj suradnji s fakultetskim vijećima odnosno voditeljima katedre religiozne pedagogije i katehetike. Za one koji se specijaliziraju na KBF-u u Zagrebu potrebno je omogućiti slične uvjete kao i za one koji se specijaliziraju u inozemstvu, kako financijski tako i vremenski u smislu barem djelomičnog rasterećenja redovite pastoralne službe. U tom smislu koordinator ovoga susreta uputit će posebnu molbu biskupima i redovničkim poglavarima i poglavaricama.

4. Uloga katehetičara u crkvenim katehetskim strukturama
Razmatrano je i pitanje sudjelovanja katehetičara u pojedinim crkvenim katehetskim strukturama odnosno vijećima, povjerenstvima i uredima, kako na razini HBK tako i pojedinih biskupija. Činjenica je, naime, da se zaslugom katehetičara hrvatska katehetika i kateheza može staviti uz bok promišljanja i dostignuća na europskoj razini. Posebni zadatak jest i trajna inovacija kvalitete konfesionalnog modela katoličkoga vjeronauka u školi, kako kroz cjeloživotno obrazovanje vjeroučitelja tako i kroz periodičnu obnovu kurikuluma, izdavanje suvremenih vjeronaučnih udžbenika te profiliranje župne kateheze u novim okolnostima kojoj sada valja posvetiti posebnu pažnju i što se tiče pripreme kateheta i katehetskih materijala prema dokumentu HBK. Sudionici su predložili da se aktualnu katehetsku reviju “Kateheza” u izdavanju Katehetskog salezijanskog centra u Zagrebu, i dalje prihvaća kao stručno-znanstveni katehetski časopis, dakako uz veće sudjelovanje katehetičara i uz potrebno prilagodbeno prestrukturiranje njezine dosadašnje koncepcije. Nadalje, potrebno je da ponovno zaživi “Katehetski glasnik” kao službeno glasilo NKU HBK, čiji je zadatak usmjeravati cjelokupno katehetsko gibanje i informirati sve institucije i vjeronaučno-katehetske djelatnike o svemu onome što je potrebno za što kvalitetnije ostvarivanje vjeronauka u školi, vjerskoga odgoja u javnim predškolskim ustanovama te župne kateheze. Što se tiče drugih katehetskih časopisa i glasila u izdavanju biskupijskih katehetskih ureda, procjenjuje se da su dobrodošli kao znak bogatstva u katehetskom gibanju, ali uz uvjet da se očituje veća transparentnost u njihovu pokretanju i uređivanju, u trajnom skladu sa svim prihvaćenim katehetskim standardima na razini NKU-a i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te u nužnoj suradnji s katehetskom javnošću, osobito s katehetičarima i nadasve s Vijećem za katehizaciju odnosno NKU-om HBK. Izraženo je veliko priznanje Nacionalnom katehetskom uredu HBK, posebice njegovu predstojniku, na svemu što je u posljednje vrijeme učinjeno, osobito u izradbi i trajnoj doradbi vjeronaučnih školskih udžbenika također i prema propozicijama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog sustava.

5. Katehetsko istraživanje o vjeronauku u školi
Budući da se u hrvatskoj javnosti sve više osjeća potreba utvrđivanja kvalitete i prihvaćenosti vjeronauka u školi, katehetičari su podržali već dugo vremena prisutnu ideju o znanstvenom istraživanju toga pitanja. Postoje određene nejasnoće i u samoj Crkvi, osobito što se tiče očekivanja od vjeronauka u školi. Modalitete toga istraživanja utvrdit će katedra religiozne pedagogije i katehetike KBF-a u Zagrebu u suradnji s NKU-om HBK.

6. Znanstveni katehetski kolokvij
Sudionici susreta složni su u odluci da je potrebno prirediti znanstveno promišljanje o hrvatskoj katehetici i katehezi na posebnom katehetskom kolokviju koji bi okupio širi krug sudionika, u interdisciplinarnoj suradnji s nekim drugim teološkim granama. U tom smislu je zaključeno da se najesen održi znanstveni katehetski kolokvij u organizaciji katedre religiozne pedagogije i katehetike te Katehetskog instituta KBF- i NKU-a HBK. Ovaj kolokvij mogao bi označiti izniman doprinos kvaliteti hrvatskih katehetskih znanstveno-stručnih promišljanja te ostvarivanja kateheze u novim okolnostima.

Zagreb, 2. svibnja 2007.

U ime sudionika: pročelnik katedre religiozne pedagogije i katehetike na KBF-u, predstojnik Katehetskog instituta KBF-a Alojzije Hoblaj