Susret je održan u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova. U pratnji mons. Gallaghera bili su mons. Janusz Stanisław Błachowiak iz Državnog tajništva Svete Stolice i otpravnik poslova Apostolske nuncijature u BiH mons. Amaury Medina Blanco.

Nakon susreta upriličena je konferencija za medije. Najprije se predstavnicima medija obratila ministrica Turković, a zatim na engleskom jeziku nadbiskup Gallagher.

Obraćanje ministrice Turković:

„Srdačno vas sve pozdravljam, posebno želim ponovo dobrodošlicu našem gostu gospodinu nadbiskupu Paulu Richardu Gallagheru, tajniku Svete Stolice za odnose sa državama.

Izuzetno nam je drago da smo, u ovom trenutku, imali priliku razgovarati o aktualnim pitanjima. Tijekom razgovora, konstatirali smo da postoji visok nivo razumijevanja situacije u kojoj se Bosna i Hercegovina i cijela regija nalaze, a posebno nakon promijenjenih geopolitičkih okolnosti. Imamo podršku za naše evropske aspiracije i zahtjeve za što brže dostizanje kandidatskog statusa.

Odnosi Bosne i Hercegovine i Svete Stolice su kontinuirano dobri. Jedna smo od rijetkih evropskih država koju su tri puta posjećivali poglavari rimokatoličke crkve. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić je u siječnju ove 2022. godine posjetio Vatikan i razgovarao sa Papom.

Podrška Bosni i Hercegovini, našem teritorijalnom integritetu i suverenosti je snažna i nikada nije bila upitna. U kolovozu ove godine, obilježit ćemo 30 godina priznanja obnovljene nezavisnosti BiH. Moram istaknuti da BiH i Sveta Stolica, posebno, dijele tradicionalnu predanost međureligijskom dijalogu, toleranciji, jednakosti, poštivanju prava svih, posebno manjina i prava svakog čovjeka.

Vatikan je, to moramo jasno reći, oduvijek posebno cijenio i razumijevao važnost očuvanja multietničkog, multireligijskog, humanog, građanskog i ljudskog karaktera Bosne i Hercegovine kao države koja kroz svoju dugu historiju baštini europske vrijednosti. Naravno, razgovarali smo o sigurnosnoj krizi u Europi. Vrlo jasno dijelimo stavove i poziv na hitan prekid nasilja i rata. Suočavamo se, ne samo s humanitarnom katastrofom, nego i sa kršenjem međunarodnog prava i ugrožavanjem individualne i kolektivne sigurnosti, kakvu Europa ne pamti još od agresije na Bosnu i Hercegovinu i druge države regije.

Međunarodna zajednica mora biti jedinstvena, snažna i nepokolebljiva u naporima za uspostavljanje i očuvanje mira. Svaki novi dan rata, donosi nove žrtve, nove zločine, novo razaranje i nove ožiljke koji će zacjeljivati decenijima poslije.“

Obraćanje mons. Gallaghera:

„Zadovoljstvo mi je što sam prvi put kao tajnik za odnose s državama došao u Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja je, zajedno s cijelom regijom Zapadnog Balkana, među prioritetima Svete Stolice. Zahvaljujem njezinoj ekscelenciji, gospođi Biseri Turković, potpredsjednici Vijeća ministara i ministrici vanjskih poslova, na pozivu da posjetim Sarajevo. Poziva je ponudio i gosp. Željko Komšić, u svojstvu predsjedatelja tročlanog Predsjedništva, tijekom svog nedavnog posjeta Vatikanu. Moja prisutnost pruža priliku za nastavak bilateralnih razgovora koje smo već vodili u raznim prilikama.

Kao što je poznato, Sveta Stolica je među prvim članicama međunarodne zajednice uspostavila diplomatske odnose s Bosnom i Hercegovinom 18. kolovoza 1992., a potom otvorila Nuncijaturu u Sarajevu i imenovala prvog papinskog predstavnika 11. lipnja 1993. godine.

O jačanju ovih odnosa svjedoči i potpisivanje Temeljnog sporazuma, 19. travnja 2006., te naknadnog Dodatnog protokola o povratu nacionalizirane imovine kao i potpisivanje Ugovora o vjerskoj pomoći katoličkim vjernicima, pripadnicima Oružanih snaga, 8. travnja 2010.

Diplomatski odnosi između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice kontinuirano su unapređivani zahvaljujući posjetima na visokoj razini, poput posjeta pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1997. i Banjoj Luci 2003., te posjeta Svetog oca pape Franje 2015. godine. Godine 2010. ovaj glavni grad posjetio je preuzvišeni gospodin nadbiskup Dominique Mamberti, tadašnji tajnik za odnose s državama. U novije vrijeme, 2018. godine, papa Franjo primio je u audijenciju trojicu članova kolegijalnog Predsjedništva. U 2019., 2020. i 2022. Njegova Svetost primila je također naizmjenično predsjednike u audijenciju.

U današnjem razgovoru, održanom također u okviru nadolazeće 30. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa, izraženo je obostrano uvažavanje pozitivnih bilateralnih odnosa i doprinosa mjesne Crkve bosanskohercegovačkom društvu. U tom kontekstu razgovaralo se i o provedbi navedenih ugovora i o situaciji u katoličkoj zajednici.

Razmatrana je i unutarnja stvarnost zemlje, ponavljajući potrebu promicanja društvene i pravne jednakosti svih građana koji pripadaju svakom konstitutivnom narodu, kao i važnost dijaloga za prevladavanje trenutne institucionalne krize, učeći iz ne tako daleke prošlosti.

Dotaknuta su i brojna regionalna pitanja, uključujući situaciju u zemljama Zapadnog Balkana, regionalnu suradnju, proširenje Europske unije, rat u Ukrajini, kao i položaj migranata i izbjeglica.

Konačno, potvrđena je potpora Svete Stolice Bosni i Hercegovini na putu prema punom jedinstvu obitelji europskih naroda.“