Susret svećenika Riječke nadbiskupije na početku Godine pastorala kulture

Odnos pastorala i kulture izabran je kao tema zbog proglašenja Rijeke Europskom prijestolnicom kulture u 2020. godini, objasnio je na početku nadbiskup Devčić. U Rijeci su tijekom godine predviđene razne kulturno umjetničke manifestacije, sve pod geslom „Luka različitosti“, pa je nadbiskup svojim pastoralnim pismom pozvao svećenike i vjernike da daju i svoj doprinos tom događanju kulture. U njemu je podsjetio da je prije tri godine, kada je najavljeno da će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture 2020. godine, potaknut geslom programa istaknuo važnost zajedništva te upozorio da različitost bez zajedništva postaje anarhija, a zajedništvo bez različitosti lako prelazi u totalitarizam. Ovogodišnje pastoralno pismo posvećeno je odnosu kulture i pastorala. U njemu nadbiskup promišlja kako pastoralno djelovati i evangelizirati svijet kulture koji je postao imanentan, zatvoren za transcendenciju. „Na nama je da napravimo nove iskorake u tom pastoralnom djelovanju“, rekao je nadbiskup. Pismo je posvećeno i kulturi pastorala, a ona se odnosi na pripremu i održavanja liturgije te način ponašanja i komuniciranja svećenika.

Mons. Matičić predstavio je Nadbiskupijski pastoralni plan i program te kalendar događanja u Godini pastorala kulture. Predviđeni susreti svećenika i vjernika na nadbiskupijskoj, dekanatskoj i župnoj razini bit će prožeti promišljanjima o tome kako evangelizirati suvremenu kulturu, osobe koje na nju utječu, ali i suvremenog čovjeka koji je pod utjecajem te kulture. „Nadbiskup u svojoj poruci ističe kako se danas zanemaruje izvorno značenje riječi kultura koja je povezana s kultom odnosno štovanjem Boga. Danas u kulturi nema te dimenzije i postavlja se pitanje kako evangelizirati u takvim okolnostima. No, moramo iskoristiti i tu pastoralnu priliku za dijalog u kojem ćemo govoriti o zajedništvu“, rekao je mons. Matičić.

Dr. Vranješ je u svom izlaganju podsjetio kako je inkulturacije vjere ključna za život Crkve. „Možemo reći da vjera koja nije prožela kulturu nije zrela vjera.“ Istaknuo je kako je kultura danas dinamičan pojam, urbana kategorija zabavljena tendencijama i popularnošću te je dijalog jedini put pastorala kulture. „Nama je ovo blagodat i poticaj da potražimo nove kulturalne forme kojima ćemo evangelizirati.“ Nastavno na nadbiskupovu poruku, govorio je i o kulturi pastorala te istaknuo da svećenici i vjernici po tom pitanju primjer nalaze u Isusu. „Pastoral je prije svega susret, a Isus nam je tu najbolji primjer. On pokazuje otvorenost za ljude koje susreće, ne umanjuje njihovu vrijednost, pozitivan je, potiče ih i nadahnjuje“, rekao je Vranješ. Istaknuo je kako se pastoral treba prilagoditi stanju i potrebama suvremenog čovjeka koji većinom samo površno prihvaća vjeru u Boga. „U župne urede dolaze zbog raznih potraživanja, često ne pridajući pravu važnost značenju sakramenata. Kod prvog susreta s takvim osobama potreban je dijalog, tek kasnije je moguća evangelizacija pa na kraju kateheza“, objasnio je dr. Vranješ.

U raspravi svećenici su imali priliku iznijeti iskustva i poteškoće u komuniciranju s ljudima koje susreću na župama. Isticali su kako današnji čovjek misli samo na svoja prava, ali ne i na dužnosti, nema osjećaj za duhovnost niti pripadnost Crkvi. Nadbiskup ih je potaknuo da djeluju poput misionara u drugim dijelovima svijeta, moraju proučiti kulturu u kojoj djeluju da bi se mogli približiti čovjeku današnjice i predstaviti mu poruku Krista.