SVATKO JE OD NAS DUŽAN BITI UMJETNIK

Rim, 19. 2. 2000. (IKA) – Nastavljaju se “dionice” proslave jubilejske godine za pojedine skupine vjernika. Nakon prvog u nizu Jubileja djece koji se slavio 2. siječnja, a potom Jubileja zavjetovanog života 2. veljače te Jubileja bolesnika 11. veljače u petak 18. veljače proslavljen je Jubilej umjetnika.
Tri tisuće pjesnika, glumaca, redatelja, slikara, kipara, arhitekata i ostalih predstavnika svijeta umjetnosti iz različitih zemalja okupilo se u bazilici Sv. Petra u Vatikanu na misnom slavlju kojim je predsjedao predsjednik Središnjeg vijeća Svete Stolice za proslavu Velikog jubileja 2000. kardinal Roger Etchegaray nakon kojeg je slijedio susret Ivana Pavla II. s umjetnicima.
Jubilej umjetnika je proslavljen na liturgijski spomendan blaženog fra Angelica, dominikanca Giovannija da Fiesole, jednoga od najvećih slikara talijanske rane renesanse, uzdignutog na čast oltara 3. listopada 1982. i proglašena zaštitnikom umjetnika 18. veljače 1984.
U svojoj poruci umjetnicima Papa je poručio kako je “vrijeme da se ponovno uspostavi plodni savez Crkve i umjetnosti koji je obilno označio hod kršćanstva u ova dva tisućljeća”. Jubilej od nas traži da prihvatimo milost Uskrsnuća i učinimo da ona prodre u sve pore našeg života, ozdravljajući ga ne samo od grijeha već također i od natruha koje on ostavlja u nama, čak i nakon što smo se pomirili s Bogom. Riječ je, u stanovitom smislu, o klesanju kamena našeg srca, kako bi se pojavili orisi Krista, novog čovjeka. “Vi umjetnici, naviknuti oblikovati najrazličitije materije prema nadahnuću vašeg duha, znate koliko umjetničkom trudu nalikuje svakodnevni napor oko poboljšanja vlastitog života”, rekao je Papa.
Između umjetnosti oblikovanja samih sebe, nastavio je Papa, i one koja se izražava u preobražavanju materije doista postoji jedinstvena sličnost. U vašem duhu, dodao je Ivan Pavao II., Bog se daje naslutiti preko čari i nostalgije ljepote.
“Nema doista sumnje da umjetnik uspostavlja s ljepotom osobito živ odnos i može se reći da je umjetnost poziv koji mu upućuje Stvoritelj”, rekao je Papa.
Katkad upravo uspoređivanje sjaja umjetničkog ostvarenja i težine vlastitog srca, primijetio je Papa, može probuditi onaj spasonosni nemir koji omogućuje osjetiti želju za prevladavanjem osrednjosti i započinjanjem novog života, velikodušno otvorena Božjoj ljubavi i ljubavi braće.
O značenju Jubileja za umjetnike govorio je kardinal Etchegaray. “Jubilej umjetnika morao bi nam omogućiti da shvatimo kako umjetnička dimenzija mora biti sastavni dio života svih ljudi. Vjeruje se da je umjetnik netko tko je originalan, koji kao da dolazi s drugog planeta, netko tko nije kao drugi; ja ne mislim tako. Nužno je da ovaj Jubilej pomogne shvatiti kako je umjetnost upotpunjujući dio života svih ljudi. U tome smislu Jubilej umjetnika se tiče ne samo umjetnika već i svih kršćana i svih ljudi”, rekao je kardinal Etchegaray. Jer, pojasnio je kardinal, svatko je od nas dužan biti, kao što je to Bog, umjetnik, sigurno ne po zanimanju već po rođenju, po plemenitosti našeg rođenja, koje od nas čini “stvarateljska” stvorenja. Pred Bogom koji od čovjeka čini “stvarateljsko” stvorenja, Jubilej nam nadasve pokazuje da je Bog postao čovjekom. Već dvije tisuće godina čovjek nastavlja u dubini svog srca tražiti Isusa Krista, onu “sliku Boga nevidljivog”, kako kaže sv. Pavao. Velika umjetnost Crkve prokušana dvijetisućljetnom poviješću urezuje u nas Božje tragove, čiji najčišći sjaj, istaknuo je kardinal Etchegaray, svijetli na licu Raspetog kako su posvjedočili veliki slikari i glazbenici.
Istoga dana u popodnevnim satima u dvorani Pavla VI. u Vatikanu priređen je međunarodni simpozij o “Crkvi i umjetnosti u hodočašću prema Bogu”. Na simpoziju su govorili: španjolski kipar Venancio Blanco na temu “Umjetnik, slika Boga stvoritelja”; španjolska slikarica Emília Nadal na temu “Umjetnik i lijepo”; poljski redatelj Krzysztof Zanussi na temu “Umjetnik i naviještanje moralnih vrijednosti putem osjetne ljepote”; talijanski kompozitor Ennio Morricone na temu “Umjetnik i glazba kao put prema otvaranju božanskom”; francuski slikar o. André Gence na temu “Umjetnik i molitva”; izrađivač mozaika isusovac o. Marko Ivan Rupnik na temu “Umjetnik i umjetnost u odnosu na obred”; njemački biskup Friedhelm Hofmann na temu “Umjetnik i #!nova evangelizacija#!” te na kraju engleski arhitekt Austin Winkley koji je govorio o “Umjetniku i onima koji su daleko”. Skup je zaključio generalni tajnik Talijanske biskupske konferencije (CEI) Ennio Antonelli.