Biskup Ivan Antunović jedna je od najznačajnijih ličnosti među Hrvatima u Ugarskoj u 19. stoljeću. Bio je narodni prosvjetitelj i preporoditelj, kalački kanonik i naslovni biskup bosanski, pokretač preporoda među ugarskim Bunjevcima i Šokcima, publicist i prozni pisac. Pokretač je Bunjevačkih i šokačkih novina i Bunjevačke i šokačke vile. Kako je u svome obraćanju naglasio mons. Stjepan Beretić, katedralni župnik i predsjednik Odbora za podizanje spomenika, „Ivan Antunović zavrijedio je spomenik u Subotici, gradu koji je iskreno volio“.

Spomenik je rezultat zajedničke inicijative Hrvatskog nacionalnog vijeća, Katoličkog društva „Ivan Antunović“ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata nastale povodom 200. obljetnice rođenja biskupa Ivana Antunovića, koja je proslavljena 2015. godine.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić govorila je o vrijednostima za koje se zalagao biskup Antunović.

Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je kako „značaj biskupa Antunovića kao preporoditelja nije bio samo za Hrvate, već i za opći suživot i toleranciju u vrijeme Austro-Ugarske“.

Svečanom otkrivanju spomenika nazočio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Tijekom programa nazočnima se obratio i Igor Mirović, izaslanik predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i predsjednik vlade AP Vojvodine koji je kazao kako se „nada da će otkrivanje spomenika Ivanu Antunoviću, kao i sutrašnji događaj kada će Hrvatskom nacionalnom vijeću biti predata na upotrebu rodna kuća bana Jelačića u Petrovaradinu, označiti jednu vrstu puta prema uzorima koji su radili na zajedničkim vrijednostima a koje sasvim sigurno u vremenu pred nama moramo uzeti kao vrijednosti vodilje“.

Među nazočnim gostima bili su članovi diplomatskih predstavništava Republike Hrvatske, čelnici Grada Subotice, ostalih razina vlasti u Republici Srbiji, a značajna je bila nazočnost Ivana Gugana, predsjednika Hrvatske državne samouprave u Republici Mađarskoj, kao i čelnika samouprava iz grada Baje i Kalače.

Čast otkrivanja spomenika pripala je ovogodišnjim nositeljima slavlja 110. Dužijance, bandašici Marijani Matković i bandašu Josipu Kujundžiću.

Predsjednik Katoličkog društva „Ivan Antunović“ i koordinator svih aktivnosti na podizanju spomenika vlč. dr. Ivica Ivanković Radak govorio je o svim aktivnostima koje su prethodile podizanju spomenika koji je plod dugog i ustrajnog rada. Govorio je o proceduri koja je uslijedila nakon pokretanja inicijative i osnivanja Odbora za podizanje spomenika biskupu Ivanu Antunoviću u listopadu 2015. do njegovog svečanog otkrivanja. On je izrazio zahvalnost svima koji su na bilo koji način pridonijeli realizaciji podizanja spomenika, a osobito o autoru spomenika Bernardu Pešordi, akademskom kiparu iz Zagreba.

Upućujući zahvale svima koji su u podizanju spomenika sudjelovali vlč. dr. Ivanković Radak naglasio je doprinos Prvostolnog kaptola zagrebačkog te je ovom prigodom pročitao pismo pomoćnoga zagrebačkog biskupa i velikog prpošta Prvostolnoga kaptola zagrebačkog Ivana Šaška koji u svojemu pismu navodi kako, „budući da nisu u mogućnosti sudjelovati na svečanom otkrivanju spomenika biskupu Ivanu Antunoviću ovim putem u ime svih kanonika, članova Prvostolnoga kaptola zagrebačkog, upućuju čestitke na ostvarenju toga vrijednog djela, u kojemu su i sami rado sudjelovali“.

Kako se navodi u pismu „spomenik je jedan od izražaja spomena, sažetak života i događaja kojemu je smisao ojačati vrjednote, učvrstiti nadahnuća i produžiti životnost u pamćenju pojedinaca, zajednica i naroda. Tako ovaj spomenik nije samo odraz prošloga, nego potvrda prisutnosti u sadašnjosti onih oslonaca koje se smatra bitnima i za budućnost“.

„Odlučili ste prikazati lik biskupa Antunovića zagledanoga u knjigu koju drži u jednoj ruci, dok drugom pridržava svoj prsni križ. To su istinski oslonci koji povezuju poglavito Sveto pismo i otajstvo Otkupljenja, čovjeka i Boga koji se objavljuje u čudesnim djelima svoje ljubavi; koji je stvorio svijet i u njemu čovjeka na svoju sliku; koji je svakomu čovjeku dao da bude oblikovan susretom i zajedništvom s drugima, određenom kulturom, jezikom, domom, narodom i domovinom, usmjeren prema vječnosti“, napisao je mons. Šaško o izgledu i značenju spomenika.

Podizanje spomenika pomogli su Prvostolni kaptol zagrebački, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska biskupska konferencija, Osječko-baranjska županija, Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“, Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ i pojedinci svojim prilozima.