„Djelovanje Duha Svetoga u Crkvi očituje se na način da  naučava, posvećuje i upravlja svojom Crkvom, kako je Isus najavio i govorio: ‘Kad dođe on, Duh istine, uputit će vas u svu istinu’ (Iv 16,13). S tim uvjerenjem apostoli su na jeruzalemskom saboru govorili: ‘Duh Sveti i mi odlučismo’. Duh Sveti djeluje u Crkvi i kao posvetitelj. On je počelo u Crkvi iz kojeg proizlazi život milosti i svetosti. Bez njegovog daha, toliki blagoslovi, sakramentali i sakramenti bili bi mrtve forme i puste ceremonije“, rekao je nadbiskup Puljić.

Dok je bio na zemlji, Isus je bio vidljivi poglavar apostola, Crkve i njima je upravljao. Nakon odlaska s ovoga svijeta, Isus nevidljivo upravlja Crkvom po svojim vidljivim namjesnicima na zemlji. „Crkvom upravlja Duh Sveti preko njegovih namjesnika, Pape, biskupa i svih koji služe Crkvi. To je ta nevidljiva snaga koja Crkvu vodi iznutra. Duh Sveti je duša upravljanja koji podjeljuje svoju vlast i milost apostolskim nasljednicima u sakramentu ređenja. Ljude treba odgojiti i živjeti za njih“, poručio je nadbiskup, istaknuvši da sredstva upravljanja Crkvom nisu svjetovne, nego duhovne naravi. To su pouka, savjet, opomena i poticaj. „Koja bi to zemaljska država, društvo ili institucija mogla funkcionirati kad bi ovisila samo o savjesti i o dobroj volji svojih podložnika? A u Crkvi već dvije tisuće godina vlada kakav-takav red, usprkos pokušaja udara izvana, progona, zatiranja, omalovažavanja ili pobuna iznutra, po hereticima. Zar se tu ne osjeća prst Božji i djelovanje Duha Svetoga?“, naglasio je mons. Puljić.

Pozvani smo čuvati Isusove zapovijedi kako bismo ostali u Isusu i on u nama, kako bismo bili povezani s Gospodinom. Zapovijedi se odnose „na naš odnos prema Bogu koji nas je stvorio, Bogu koji nas je po svome Sinu otkupio i Bogu koji nas po svom nazočnom Duhu trajno posvećuje. Druga zapovijed je prema bližnjemu. To je vidljivi i prepoznatljivi znak da smo Božji i da Boga poznajemo, da po njemu djelujemo, njegovom snagom svjedočimo. Trebamo utjeloviti te zapovijedi u našim razmišljanjima i vjerovanju. Nije dovoljno znati što vjerujemo. Potrebno je pokazati kako nam je vjera u životu bitna, da se temelji na te dvije zapovijedi koje u životu očitujemo“, potaknuo je nadbiskup.

Podsjetio je da je objava Duha Svetoga opisana u događajima Isusovog zemaljskog života i u pouskrsnom razdoblju prije Uzašašća. „Prvi put Duh Sveti se objavio kad se pokazao u obliku goluba kod Isusovog krštenja na Jordanu. Tada se otvorilo nebo, nad Isusa je sišao Duh Sveti u obliku goluba, a Otac je progovorio: ‘Ovo je Sin moj ljubljeni…’. Svetkovina Duhova nas podsjeća na krštenje i poziva na zahvalnost, na molitvu Duhu Svetom kojeg nam je Bog poslao kod našeg krštenja. I na našem krštenju Nebo je progovorilo roditeljima koji su donijeli krstiti dijete. Budimo zahvalni za tu milost koju nam je Bog pokazao na početku našeg ovozemnog života. Zahvalimo za roditelje, kumove i župu gdje smo kršteni“, potaknuo je mons. Puljić. Podsjetio je kako bi kardinal Franjo Šeper, kad je dolazio u domovinu Hrvatsku, dok je bio pročelnik Kongregacije za nauk vjere, prvo otišao u crkvu svoga krštenja. „Da u crkvi pred Presvetim, gdje je postao dijete Božje, zahvali za to, svjestan toga događaja i tog dara. Duhovi nas podsjećaju da ne zaboravimo i one koji su zaslužni da smo kršćani, nedostojni, ali smo po Božjem odabranju njegova djeca“, rekao je mons. Puljić.

„Drugi put Duh Sveti objavio se na Gori preobraženja u sjajnom oblaku kad je Isus pošao u društvu trojice odabranih apostola, da im pokaže, da osjete što to znači nebo, onostranost, raj. Trojici apostola otkrio je dio svoje slave. Toliko su bili zadivljeni da su tu htjeli ostati“, rekao je nadbiskup, istaknuvši kako ih je Isus uputio da se moraju vratiti „dolje, na zemlju; dolje treba svjedočiti. Ono je samo da osjete predokus što znači ustrajati i na kraju doći među svete koji se klanjaju pred Bogom“.

Treći čin očitovanja Duha Svetoga bio je pedeset dana nakon uzašašća, na Pedesetnicu, na Duhove u Jeruzalemu, o čijoj veličini govori naviješteno prvo čitanje iz Djela apostolskih. „Na taj događaj Isus je već pripremio svoje apostole. Učenicima koji su bili zaključani u dvorani, Isus dolazi kroz zatvorena vrata, pokazuje svoje rane i daje upute. On je na putu prema Ocu, ali apostole je na Veliki četvrtak redio, ostavio euharistiju i rekao neka to čine njemu na spomen. Šalje ih da idu i to objave svim narodima. On je s nama po Duhu Svetom do kraja svijeta“, istaknuo je mons. Puljić.

„Da bi naglasio univerzalnost Crkve od prvih dana, Luka nabraja dvanaest naroda. Broj dvanaest u židovskoj i helenističkoj tradiciji je broj univerzalnosti. Nabrajanjem dvanaest naroda koji su nazočni u Jeruzalemu za vrijeme silaska Duha Svetoga, Luka ističe univerzalno poslanje Crkve. Zato se mi nazivamo članovima sveopće, katoličke Crkve. Ona nije vezana uz jedan narod i uz neki kraj, nego je univerzalna“, naglasio je nadbiskup.

Potaknuo je da prigodom proslave Duhova “ponizna i zahvalna srca molimo neka nas pohodi Duh Sveti, zahvalni za sve što nam Crkva nudi i daje po svojoj riječi i sakramentima“. Podsjetio je da su inače toga dana katedrale u znaku dijeljenja svete potvrde, „silaska Duha Svetoga, koji u krizmanicima svojom snagom i svojim poslanjem potvrđuje ono što su primili na krštenju. Na Duhove svi smo mi dionici toga slavlja. Ne samo krizmanici, nego svi mi krštenici zahvaljujemo Bogu na tom daru. Ali ne samo daru, nego i na poslanju. Kao što je Isus poslao apostole i odredio neka naviještaju, objave ljudima što im je predao, po krštenju smo pozvani u ovom svijetu svjedočiti snagu Duha Svetoga i blagodati krštenja, pripadnosti njegovoj Crkvi, blagodati koje smo primili kao dar i obvezu“, rekao je nadbiskup Puljić. Zamolio je „neka nas Duh Sveti posjećuje i bude s nama“. „Potrebno nam je u svaki trenutak, svaki dan prisjetiti se te Božje nazočnosti blizu nas, osobito kad smo u sumnjama, tjeskobama, problemima, da nismo sami. On je tu, u nama i s nama. Neka nas Duh Sveti obdari svojim darovima mudrosti, razuma, savjeta, jakosti, znanja, pobožnosti i straha Božjega. Neka nas nauči da shvatimo da je Bog sva naša radost i sreća te da je samo u njemu naša sadašnjost, budućnost i vječnost“, poručio je nadbiskup Puljić.