Svetkovina Gospe Karmelske proslavljena u župi Bogomolje

Misno slavlje predvodio je župnik župe Sućuraj fra Stipo Marčinković, a koncelebrirao je župnik župe Gdinj i upravitelj župe Bogomolje fra Mario Divković. Liturgijsko pjevanje predvodili su domaći pučki pjevači pod vodstvom i uz harmonijsku pratnju psihologa-pedagoga te zborovođe i orguljaša župne i samostanske crkve Sv. Petra i Pavla u Tuzli u BiH Zlatka Špoljarevića.

Fra Stipo je u propovijedi istaknuo kako korijeni blagdana Gospe Karmelske sežu u deveto stoljeće prije Krista kada je u Izraelu vladao bezbožni kralj Ahab i njegova zloglasna supruga Izabela. Odbacili su vjeru svojih predaka i prihvatili vjeru u poganskog boga Baala. Pobili su sve Jahvine proroke. Ostao je samo prorok Ilija koji je s brda Karmela, koje se nalazi istočno od današnje izraelske luke Haifa, uz Božju pomoć uspio obraniti vjeru u Jahvu. Zbog nevjere u Izraelu je tri i pol godine bila suša, sve dok se jednog dana prorok Ilija nije popeo do vrha brda Karmela, prignuo se zemlji i sakrio lice među koljena. Potom je rekao svome momku: „Idi gore i pogledaj prema moru“. Sedam puta momak je gledao i ništa nije vidio. Sedmi put ugledao je mali oblačić iz kojega je nastala obilna kiša.

Kasnije su u tom oblačiću sveti oci i tumači Sv. pisma prepoznali lik BDM koja iz mora božanskih tajni i dubina dolazi nad more zla u Izraelu i svijetu, donoseći Božje spasenje i zaštitu. To je bio poticaj za početak štovanja Gospe Karmelske u dvanaestom stoljeću. Osobito su je štovali redovnici nastanjeni na brdu Karmelu, po čemu su dobili ime karmelićani. U tom redu, osnovanom 1155. godine, nosi se škapular; dio gornje redovničke odjeće koju je redu kao znak, kao potvrdu svoje zaštite, navodno, dala sama Gospa. Kasnije su i svjetovnjaci, laici, počeli nositi škapular koji se simbolički sastojao i sastoji od komadića platna koje se danas stavlja uz Gospinu sliku ili medaljicu. Škapular se smatra znakom zaštite koju Gospa čini onima koji ga nose i istinski žive svoju vjeru. U tom smislu fra Stipo je spomenuo biblijski događaj žene koja je dvanaest godina krvarila. A onda susreće Isusa i kuša dotaći se njegovih haljina, vjerujući da će tako ozdraviti. I njena ju je vjera ozdravila (Mk 25-34). Stoga je fra Stipo naglasio kako su i kod nošenja škapulara bitni čvrsta i pouzdana vjera te istinski kršćanski život.

Napomenuo je da mu vrijeme proroka Ilije liči na vrijeme naših prostora nakon Drugoga svjetskoga rata pa sve do danas; vjera u pravoga Boga ugrožena, mnoštvo proroka raznih bogova te dugogodišnja vjerska ‘suša’ koja ugrožava život i opstanak. Stoga molimo i tražimo pomoć te zaštitu i spasenje od Boga i Gospe Karmelske, potaknuo je.

„U tom smislu s naše strane bilo bi najpotrebnije ono što je prorok Elizej odgovorio proroku Iliji prije nego je Ilija bio uznesen na nebo. Ilija je proroku Elizeju, koga je pomazao za proroka mjesto sebe, rekao: ‘Traži što da ti učinim prije nego što budem uznesen ispred tebe!?’ A Elizej je odgovorio: ‘Neka mi u dio padne obilje tvoga duha!’ I dogodilo se tako. Ilijin proročki duh ostao je u Elizeju koji je nastavio Ilijino, to jest Božje djelo, djelo spasenja ljudi i svijeta.

Dao Bog da i nama u dio padne obilje Gospinog duha, duha ponizne Službenice Gospodnje, i obilje duha njezinog sina Isusa Krista, a to je obilje Duha Božjega, Duha Svetoga“, rekao je fra Stipo.

Nakon misnog slavlja kroz mjesto je prošla tradicionalna procesija s kipom Gospe Karmelske s kojim su na dva mjesta blagoslovljeni misari i mjesto Bogomolje. Na čelu procesije križeve su nosili Vedran Jerković, Fila Begović, a zastave Gospe Karmelske i suzaštitnika sv. Liberana Ninoslav Biličić i Dario Ivanković. Kip Gospe Karmelske nosili su Vinko Vučica, Ivan Batinović, Milivoj Bilčić i Ivica Radojković.

Potom je župnik Divković blagoslovio prometna sredstva te njihove vlasnike i putnike.