Sv. Krševan je ranokršćanski mučenik iz 4. st. Bio je podanik cara Dioklecijana, a učenik Isusa, kao kršćanin vrlo angažiran u vjeri i crkvenom životu. Odbio je unaprijeđenje u višu službu jer se za promaknuti položaj u Rimskom carstvu nije htio odreći vjere u Krista. „Vjeru je smatrao osobnom, ali ne privatnom stvari. Zato je u svom okruženju očitovao svoj stav prema Bogu čvrstom vjerom. Prema čovjeku je iskazivao ljubav, a prema nositeljima vlasti poštovanje“, rekao je nadbiskup Želimir Puljić, dodavši da su birajući toga vrlog rimskog časnika kao svoga zaštitnika, Zadrani znali da biraju osobitog Božjeg miljenika.

„Sv. Krševan je bio angažirani kršćanin kojega su ljudi prepoznavali po čvrstoj i nepokolebivoj vjeri u Isusa Krista, jedinog Otkupitelja čovjeka. Njemu i našim svetim zaštitnicima dugujemo puno toga što danas imamo: bogatu kulturnu ostavštinu po kojoj nas i drugi prepoznaju i cijene. U Zadru, tri tisuće godina starom gradu koji od 4. st. ima svoga biskupa, povijest je zaslugom vrijednih ljudi, osobito kršćanskog nadahnuća, tijekom 17 stoljeća namrla bogatu umjetničku baštinu arhitekture, slikarstva, kiparstva i zlatarstva. Naša obveza i poslanje je baštinjeno blago prenijeti mlađim naraštajima, ali im i pomagati riječju i primjerom da usvoje i u životu provode vrednote pravednosti, poštenja, marljivosti, pobožnosti, zdravog rodoljublja i čovjekoljublja, vjernosti Božjim zapovijedima upisanima u srcu i savjesti svakog ljudskog bića. U tome nam pomažu dobri uzori svetih Božjih ugodnika, svetaca i učenika“, poručio je nadbiskup Puljić.

Tragom navještaja Božje riječi iz Knjige Mudrosti, nadbiskup je rekao kako „kršćani znaju da je mudrost živa osoba kojoj je i sv. Krševan poklonio svoju vjeru, o njoj propovijedao i za nju svjedočio. Mudrost je Mesija, Spasitelj ljudi, Isus Krist. On je naš brat i suputnik koji nam se daruje u euharistiji, a predstavio se kao put, istina i život“. Mudrost je značila i sv. Krševanu. Ona pravednika čuva od neprijatelja i štiti od zasjeda te je i Krševana vodila pravim stazama, s njim je sišla i u tamnicu i nije ga zapustila ni u okovima.

„Čovjek obdaren darom mudrosti je razborit, umjeren, ponizan, iskren, pravedan i pun ljubavi. Sveti Krševan i drugi svjedoci i mučenici nalazili su u njoj snagu, okrepu i nadahnuće. Tako su i naši ljudi tijekom povijesti nalazili ohrabrenje na stranicama svetih tekstova pa žarko molili i vapili za pomoć s neba. I u tome su bili uslišavani“, rekao je nadbiskup istaknuvši da nam valja ići njihovim stopama i ne umarati se moliti.

„Živimo u okruženju u kojem se gube kriteriji o tome što je dobro, a što zlo, što je dopustivo, a što zabranjeno. Sloboda se često pretvara u opći moralni nered, a demokracija nerijetko graniči s anarhijom. S pravom je na posljedice takvog stanja opominjao sv. Ivan Pavao II.: ‘Budući da je grijeh stekao pravo građanstva, proročki glas Crkve biva ušutkivan ili marginaliziran. Dapače, proglašavan nečim o čemu nije moderno i suvremeno govoriti’“ upozorio je nadbiskup Puljić.

Nadbiskup je podsjetio i na predviđanje socijalnog pisca Ericha Fromma koji je prije šezdesetak godina upozorio kako dolazi vrijeme u kojem „čovjek biva izložen manipulacijama svih vrsta. Ako bude ostao bez skale vrednota, relativizam će zavladati u njegovoj duši i u društvu, pa će se javiti ateizam koji će ga lišiti svih svetinja i postaviti pitanje smisla postojanja“.

„Božja mudrost ne dopušta ledenom vjetru da ovlada situacijom. Blago obiteljima koje se trude steći takvu mudrost osobnom molitvom i sakramentalnim životom. Blago narodu ako ga ideologije ne uspiju lišiti i osloboditi od toga Božjeg dara. Molimo sv. Krševana neka nam isprosi od Boga svjetlo kojim ćemo razlikovati dobro od zla te imati čvrstu skalu vrednota koju nikakve nevere neće poljuljati“ zaključio je nadbiskup Puljić.

Na kraju mise puk je blagoslovio relikvijarom s moćima sv. Krševana kojemu su svećenici i vjernici također izrazili štovanje.