„Svetkovina Svih svetih prizemljuje nas, ali nas i uzdiže. Prizemljuje nas jer nam govori tko smo – slaba prolazna bića koja danas tu jesmo, a sutra nismo. Ali nas i uzvisuje jer nam govori o nebeskom Jeruzalemu, o mjestu gdje je silno mnoštvo koje bijaše opečaćeno i kliču Svemogućemu zavijeke, kako nam Ivan u Otkrivenju reče. A onamo i mi težimo“ rekao je mons. Puljić. Potaknuo je vjernike da i oni čeznu priključiti se tome mnoštvu i ubrojiti se među Isusove izabrane svece, mučenike i blaženike koji su opečaćeni i spašeni.

„Naš život prolazi u trajnoj napetosti između neba i zemlje. Između onoga što nas zemaljština vuče, misleći da smo ovdje na zemlji vječni, pa sve svoje energije potrošimo ovdje. I onoga što u duši osjećamo, čežnju prema gore. Srca gore, svaki put poziva nas liturgija. Ne vežite se za ovo prolazno. Ovo je potrebno, ne možete živjeti bez toga. Ali, niste stvoreni za ovu zemlju. Vi ste stvoreni za vječnost“, poručio je nadbiskup Puljić.

Pozvani smo na radost u Gospodinu jer se svetkovini Svih svetih raduju anđeli i zajedno slave Sina Božjega. Taj nas blagdan potiče da se prisjetimo gdje smo i kamo nam je ići.

„Liturgija čitanja naviješta anđela koji se uspinje i najavljuje ono što se ima zbiti. S druge strane, slušamo Isusa na Gori blaženstava koji objavljuje nove zakone. Par dana prije svoga Govora blaženstava, Isus je odabrao Dvanaestoricu da budu s njime, da ih pripremi, da im da ovlasti i da im kaže Idite u moje ime, propovijedajte, krstite i naučavajte. Da bismo se znali snaći i ponašati u zemaljskom košmaru, Isus nam je dao temeljne zakone – Govor na Gori, propise po kojima će se trebati ravnati“ rekao je mons. Puljić. Istaknuo da je Isus „blaženstvima označio novi pogled na život“. U njima je progovorio o molitvi, poniznosti, čistoći, milosrđu, ljubavi, praštanju i o ulozi evanđelja u svijetu.

„Pred Isusovim govorom Blaženstava svi se osjećamo nemoćni, jer Isus najavljuje nešto drugačije nego što mi razmišljamo i osjećamo. Pozvani smo prenositi tu istinu, kako su upravo te riječi davale snagu i utjehu milijunima kršćana kroz povijest, o kojem govori i navješteno prvo čitanje, o silnom mnoštvu koji slave Boga bez prestanka i klanjaju se pred prijestoljem Jaganjca. Blago svima koji Isusove riječi s Gore blaženstava pokušavaju čuti, razumjeti i prodrijeti u tajnu te velike poruke. Jer to nisu riječi ljudskog razumijevanja. To su riječi nade, stjecanja Nebeskog kraljevstva koje je pripravljeno malenima, siromašnima, umornima, uplakanima, nevinima i jednostavnima. Sve to odudara od svjetske logike i svjetskog pogleda“ istaknuo je mons. Puljić. Potaknuo je sve da čuju što im Isus govori i da budu među svijetom koji sluša i upija Isusove riječi.

Prefacija svetkovine kaže da vjernici slave svoju domovinu, nebeski Jeruzalem gdje Boga hvale preobraženi udovi Crkve, njihova braća i sestre u Kristu. „Onamo i mi putujemo, u vjeri ohrabreni njihovim zagovorom i primjerom. Čeznimo za onim što je na nebesima. Priključimo se u duhu silnom mnoštvu spašenih iz Knjige Otkrivenja, pa s njima skupa molimo i kličimo: Blagoslov i slava, mudrost i zahvalnica, čast, moć i slava Bogu našemu“ potaknuo je nadbiskup Puljić, koji je na kraju mise udijelio papinski blagoslov s potpunim oprostom.