Nadbiskup je u propovijedi razmatrao kako je Isus uputio riječi blagoslova onima koji su upoznali časove tame. „Isusove riječi blagoslova upravljene su onima koji su upoznali časove tame, koji se hrvaju s nezgodama i brigama života, koje je zadesio križni put i patnja Velikoga Petka. Isus misli i na obične i jednostavne obitelji koje se muče i trude uz nemale žrtve služiti Bogu, njegovom zakonu, rađajući i odgajajući djecu u vjeri i poštenju. Isus svima koji su siromašni, potlačeni, žalosni, uvrijeđeni, koji na bilo koji način pate i trpe, upućuje riječi utjehe i blaženstva: ‘Blago vama’“ ohrabrio je nadbiskup Puljić, rekavši: „Kada nas nešto loše u životu zadesi, mi obično počinjemo negativno misliti: ‘O Bože moj, što si mi ovo poslao?’. A možda bi trebalo okrenuti perspektivu i reći: ‘Hvala ti, Bože, na tom daru. Pomozi mi da ovaj križ nosim dostojno tvoga imena. I dostojno onoga čime si me obdario, kad si me na krštenju priključio svojoj djeci’“, potaknuo je mons. Puljić.

U svjetlu Evanđelja, nadbiskup je rekao da „navješteni Isusov govor na Gori nazivamo Govorom blaženstava jer Isus svaku rečenicu završava s ‘Blago vama’. Blago vama ožalošćeni, blago vama krotki, blago vama kada ste gladni i žedni pravednosti Božje. Blago milosrdnima, jer ćete dobiti milosrđe“.

„Baš tih dana, neposredno prije nego je izgovorio blaženstva na Gori, Isus je odabrao dvanaestoricu kojima će upravo predati to – ta blaženstva kao ustavne odredbe. Neka učenici idu i propovijedaju, krste i naučavaju, neka objašnjavaju i na taj način pomognu da sinovi ovoga svijeta postanu djeca Božja. A da bi se znali ravnati i ponašati, evo im novih ustavnih odredbi na kojima će temeljiti svoj budući rad, svoje zakone, propise i po njima se ravnati“ rekao je mons. Puljić poručivši: „Blaženstva su temelj kršćanske civilizacije i evanđeoske humanosti, što nam je najpotrebnije i najaktualnije i u današnjem trenutku“.

Nažalost, rekao je nadbiskup, „obrisi blaženstava nisu prepoznatljivi danas koliko bi trebali biti. Ne možemo ih pronaći u sadašnjim medijima, jer u medijima danas slušamo samo negativne vijesti. Mediji su puni slučajeva skandala, pljačke i kriminala“, upozorio je mons. Puljić, dodavši kako se „ponekad pitamo hoće li se i kada početi ostvarivati Kristova želja da se jednom prekine lanac nasilja, ogovaranja, mržnje i osvete, a da se vratimo logici razuma, savjesti i humanosti“.

„Ta pitanja u nama izazivaju želju i molitvu: ‘Isuse, pomozi meni, mojoj obitelji, našem gradu i našem narodu, da počinjemo nešto ostvarivati od tvoga plana. Da se držimo tvoga ustava. Da shvatimo da nije vrijedno sve što blješti i što vrijedi logikom ovoga svijeta. Vrijedno je ono što si ti, Isuse, proglasio blaženstvima“ potaknuo je mons. Puljić, istaknuvši da „Isus želi ljudske probleme rješavati na drugačiji način. Ne osvetama, podvalama, ogovaranjima, nego dobrotom. Ne zloćom, nasiljem i silom, nego oružjem istine i snagom duha“.

„Logikom blaženstava Krist želi prekinuti spiralu osvete koja je nazočna još od Kaina i Abela te zlo pobjeđivati dobrotom i ljubavlju. Tom je strategijom nastupio i ni na koga nije potegao ni mača ni biča. Nikoga nije kleo i zastrašivao. Jer Isus je imao drugačiju logiku. I apostolima je rekao: ‘Želim da isto tako i vi činite’, logikom dobrote i razuma. Narod mu je hrlio jer ‘još nitko nije tako govorio’ i tako radio“, rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je istaknuo kako je svetkovina Svih svetih znakovita kao što su znakovita i navještena blagdanska čitanja. Apostol Ivan u prvoj poslanici piše ‘svojoj dječici’, kako ih naziva, a u Knjizi Otkrivenja, proročkoj knjizi Novoga zavjeta, Ivanovo viđenje spominje mnoštvo spašenih, što potvrđuje Božji dar da su postali proslavljena djeca Božja.

„Svetkovina Svih svetih budi u nama nadu. To je svetkovina nade u vječni život, nade u sve što će nas zadesiti nakon nevolja ovoga svijeta, ako razumijemo što Isus govori na blagdan Svih svetih. To su neshvatljive riječi, ali pune nade i ispunjene Isusovim obećanjima, ‘Blago vama’“, istaknuo je mons. Puljić, zaključivši: „Zahvalni Bogu na daru života i milosti, slušajmo i usvajajmo Isusove ustavne odredbe opisane u osam blaženstava. Na zemlji smo prolaznici i putnici, pa s Augustinom ponavljajmo: ‘Za sebe si nas stvorio, o Bože, i nemirno je srce naše dok u Tebi ne otpočine’ . Priključimo se u duhu onom silnom mnoštvu spašenih o kojem nam je govorio Ivan u Otkrivenju, koje pada nice pred prijestoljem Svevišnjega, pjevajući: ‘Blagoslov i slava, mudrost i zahvalnica, čast, moć i snaga Bogu našemu u vijeke vjekova’ (Otk 7,9)“.