„Nikakvo zataškavanje, nikakav otpor biskupa. Primit ćemo udarce koje moramo podnijeti, a također preuzeti naše odgovornosti. To dugujemo žrtvama, njihova bol je prioritet. I to dugujemo Svetoj Majci Crkvi“. Najava nacionalnog izvješća Talijanske biskupske konferencije (CEI) o slučajevima zlostavljanja u talijanskoj Crkvi trajala je nešto više od jedan sat na konferenciji za novinare kardinala Zuppija. Bila je to prva konferencija nadbiskupa Bologne kao predsjednika Talijanske biskupske konferencije.

Na Institutu Maria Santissima Bambina, poznatom mjestu po njegovom starom azilu, kardinal je izvijestio radu 76. opće skupštine CEI-a te je odgovarao na pitanja novinara o ratu u Ukrajini, nuklearnom oružju, sinodalnom putu, etičkim pitanjima. No kardinal Zuppi se nadasve osvrnuo na pitanja zlostavljanja. To je ‘veliko pitanje’ koje su posljednjih mjeseci postavljale razne udruge koje su, kao prvu obvezu, od nasljednika kardinala Bassettija zatražile da pruži odgovor stotinama žrtava u Italiji i da, na tragu drugih europskih Crkava, neovisnoj komisiji povjeri istragu koja mora rasvijetliti stare i nove slučajeve klerikalne pedofilije.

Nacionalno izvješće

Istrage će biti. Kako stoji u završnom priopćenju, 223 talijanska biskupa okupljena na skupštini razradili su zapravo pet akcijskih planova „za učinkovitije sprječavanje fenomena zlostavljanja“ koji, osim jačanja centara za slušanje koji pokrivaju 70% talijanskih biskupija, osiguravaju i provedbu prvog nacionalnog izvješća o slučajevima zlostavljanja naznačenih ili prijavljenih mreži biskupijskih i međubiskupijskih službi u posljednje dvije godine. Izvješće će biti izrađeno uz „doprinos neovisnih centara“ sveučilišnih instituta za kriminalistiku i viktimologiju. Objava je zakazana za 18. studenoga, na dan koji je sam CEI odabrao za sjećanje na žrtve i preživjele zlostavljanja, kao počast ovim osobama čija je „bol“ početna točka. Očekuje se i početak analize podataka o navodnim ili utvrđenim zločinima koje su počinili klerici u Italiji u razdoblju od 2000. do 2021. godine, a koje vodi Kongregacija za nauk vjere.

„Talijanski put“

Drugačiji je ovo izbor od onog koji su usvojile Crkve u Njemačkoj, Francuskoj, Portugalu, a odnedavno i Španjolskoj. To je „talijanski put“, kako ga je zapravo definirao kardinal Zuppi, pojašnjavajući više puta odlučnim riječima da ova odluka ne želi biti „način da se kaže da ‘vam mi pjevamo i sviramo’“, a još manje „način da bježimo ili se sakrivamo“. Štoviše, to želi biti „ozbiljna, istinska stvar“, što ne ostavlja prostora za kontroverze kao što se dogodilo, primjerice, u Francuskoj s radom komisije CIASE, što je potom izazvalo „opsežne rasprave“, rekao je kardinal Zuppi. „Ne želimo raspravljati, ne želimo to gurati u stranu. Izvješće ne služi kao sedativ, nego da se stvari rade ozbiljno“, poručio je predsjednik Talijanske BK.

Istraga od 2000. do 2021. godine

Iz tog razloga CEI je odlučio analizirati posljednju 21 godinu i ne vraćati se u 1940-e, kao što se dogodilo u spomenutim inozemnim izvješćima. „U ovih dvadeset godina nema se što: mi smo u pitanju, to uključuje izravno nas. Čini nam se puno ozbiljnije, to čini puno više boli. Od 1945. je 80 godina. Vjerujem da sudeći po današnjim kriterijima nešto od prije 80 godina, što se i onda ocjenjivalo drugim kriterijima, stvara poteškoće u ocjenjivanju“, objasnio je kardinal, napominjući da među biskupima nije bilo „otpora“.

Poziv na dijalog s Rete L’Abuso

Odabir vremenskog ograničenja kritizirali su, međutim, neki od nazočnih na konferenciji za medije, uključujući Francesca Zanardija, predsjednika udruge Rete L’Abuso, koji je i sam u prošlosti bio žrtva svećenika, a koji je istaknuo da bi moglo biti „diskriminatorno“ analizirati tek relativno nedavne slučajeve koji bi isključili one koji su se dogodili prethodnih godina. Slučajevi, međutim, nikada nisu prijavljeni pravosuđu jer su zastarjeli, niti Crkvi koja bi ih ignorirala. Također, glede pitanja odštete, istaknuo je Zanardi, postoji opasnost od stvaranja dispariteta jer su one namijenjene samo žrtvama zlostavljanja u posljednjih dvadesetak godina, a ima preživjelih koji još uvijek pate od vrlo ozbiljnih fizičkih i psihičkih patologija (1600 ih je popisala Rete L’Abuso). Nakon što je saslušao i zabilježio u svoju bilježnicu, kardinal Zuppi je pozvao Zanardija na dijalog: „Nađimo se! Možemo se susresti vrlo rado, ako imate bilo kakvih slučajeva, recite nam. Možda ste to već učinili, ne znam, ja govorim u svoje ime… Potom, tu je država, pođite na policiju. Svakako će biti vrlo korisno da shvatimo“, rekao je kardinal, „država ima pravila, za nas ne postoji moralni recept“. Što se tiče odštete, kardinal Zuppi je rekao da je to „vrlo otvorena rasprava“. U svakom slučaju, dodao je, „nije problem samo kvantitativna rasprava, potrebna nam je i kvaliteta. Nema želje da se ne navode brojke: suradnja s Kongregacijom za nauk vjere to dokazuje“.

Slušanje

O pitanju zlostavljanja, ali i općenito o izazovima s kojima je Crkva u Italiji pozvana suočiti se, novi predsjednik CEI-a naznačio je i put slušanja. Slušanja koje mora „raniti“, kako je rekao u prvoj izjavi nekoliko sati nakon imenovanja. U petak, 27. svibnja kardinal je ponovio taj koncept potaknuvši Crkvu da bude „Crkva koja sluša, koja se osjeća kao suputnik na putu i ima stav majke koja želi ponovno krenuti od zajedničkog hoda“. „Pandemije“ covida i rata „otkrile su da smo svi mi braća i sestre“. Moramo sazrjeti u toj svijesti i Crkva mora pronaći odgovore na patnje i pitanja smisla, rekao je.

Važnost sinodalnog hoda

U tom je smislu, prema riječima kardinala, sinodalni hod koji je u tijeku „vrlo važan“. Netko je među novinarima istaknuo kako se, međutim, čini da hod koji priželjkuje Papa „ne kreće“. Za kardinala Zuppija je veliki problem bio covid koji je „otežavao susrete“. Unatoč tome, izvijestio je, u tajništvo CEI-ja stiglo je 205 izvješća kao rezultat sinteze čak 50 000 biskupijskih skupina, od kojih su mnoge laičke.

Ne zaboraviti druge ratove

Na konferenciji za novinare nije izostao fokus ni na rat u Ukrajini. Prije svega, kardinal Zuppi je pozvao na prihvat izbjeglica, prihvat koji će biti „vremenski trajan“: „Mnogi su se pokušali vratiti u Ukrajinu, mnogi ostaju i njihova je integracija ključna“. „Neposredna i afektivna“ uključenost za ovu istočnoeuropsku zemlju ne smije nas navesti da „zaboravimo ostale dijelove drugih ratova u svijetu“, rekao je kardinal. „Afganistan, Libija… traže odgovore. Ne smijemo zaboraviti mnoge nestale na Mediteranu, tragediju migranata. Ponekad se izvještavanje prekine“, primijetio je kardinal.

Ne nuklearnom naoružanju

Predsjednik talijanskih biskupa potom je uvjeravao da će CEI uložiti sve moguće napore da Italija ratificira UN-ov ugovor o zabrani nuklearnog oružja. „Ponovno se govori o nuklearnom ratu, ne možemo se na to naviknuti. Pristupanje UN-ovu ugovoru je važno kako se ne bismo navikli vraćati na hipoteze zbog kojih se gubi svijest na kojoj je Europa rođena, obranu prava. Na isti način, kardinal Zuppi je upozorio: „ne možemo se naviknuti na rat, to je tragedija, skandal za kršćane“. O slanju oružja, kardinal je potvrdio: „Ne smije se razmišljati samo po logici oružja. Samoobrana je pravo, ali najveće pravo je mir“, prenosi Vatican News.