Rapski križi je procesija je koja se u kontinuitetu od 11. stoljeća odvija u gradu Rabu, a pridružena joj je pobožnost čudotvornoj zavjetnoj ikoni Gospe Rapske od sredine 16. stoljeća.

U procesiji sudjeluju vjernici svih sedam župa iz Barbata, Banjola, Mundanija, Kampora, Supetarske Drage, Lopara i grada Raba, stoga okupljanjem čitave otočne zajednice i svojim posebnostima ukrašavanja mjesta i križeva koji se nose procesija pripada mediteranskom kulturnom krugu i bez prekida se svake godine odvija bez većih promjena. Svake posljednje nedjelje u mjesecu travnju vjernici kreću iz svojih župa moleći i pjevajući pobožne pjesme predvođeni križem. Procesije se međusobno razlikuju po zastavama svetaca zaštitnika župa, molitvama i pobožnoj pjesmi, po detaljima na narodnoj nošnji i načinom na koji se mladom pšenicom, vinovom lozom i cvijećem okiti procesijski župni križ. Svečanost se obilježava i kampananjem ili nuncijanjem, svečanim zvonjenjem sa zvonika rapskih crkava i kićenjem prozora kuća pokraj kojih procesija prolazi. Uključenost cjelokupne zajednice otoka Raba izniman je primjer složnosti, jedinstva i homogenizacije stanovništva u održavanju običaja u kontinuitetu od najmanje pet dokumentiranih stoljeća.

Početci zavjeta Gospi Rapskoj zabilježeni su u prvoj polovici 16. stoljeća. kao i prethodno čudesno ozdravljenje koludrice Lukine de Dominis u ženskom benediktinskom samostanu sv. Andrije Apostola u Rabu, čiji je opis sačuvan u samostanskom arhivu. Prema tom izvoru Lukina je u samostan još kao djevojčica donijela ikonu Bogorodice s Djetetom, koju je i nakon primanja zavjeta zadržala u svojoj samostanskoj ćeliji: „Teško oboljevši, Lukina je devet godina provela ležeći u krevetu, moleći se svakodnevno Gospi, čija se ikona nalazila iznad njezina bolesničkog kreveta. U pola noći na blagdan Rođenja Marijina 8. rujna, dok su sestre molile u koru, zapadni je dio samostana obasjala užarena svjetlost, tolika da su rapski ribari koji su se vraćali s ribarenja oko Luna pomislili da se samostan zapalio te su ga pohitali gasiti. Prema opisanom izvoru, Gospa je pozvala Lukinu da ustane i odjene se, a nakon dugogodišnje nepokretnosti Lukina se oćutjela zdravom te je pošla sestrama u kor na zajedničku molitvu. Vijest je odmah razglašena po gradu, skupilo se mnoštvo svijeta, čitav kler i biskup te je odlučeno da se ikona Gospe Rapske iz sestrine ćelije prenese u crkvu sv. Andrije. No nitko nije uspio pomaknuti ikonu, tek ju je Lukina uspjela odnijeti u crkvu.“ Od tada se svakog 8. rujna na oltaru Gospe od Čuda u crkvi sv. Andrije pjeva sveta misa na spomen toga događaja. Toj zavjetnoj ikoni Gospe Rapske utječu se mnogi vjernici pa je i danas ukrašena zavjetnim darovima iz ranijih stoljeća – piše na stranici ministarstva.

U Registru kulturnih dobara navodi se da procesija Rapski križi homogenizira zajednicu otoka Raba, pronosi i utvrđuje lokalni, vjernički, religijski, duhovni i kulturni identitet te ukopljuje agrikulturne običaje u izvanmisne obrede Rimokatoličke Crkve. Posljednje nedjelje u travnju odvija se jedinstvena hodnja svih župa otoka Raba gradom Rabom, predvođena križevima, zastavama sa svecima zaštitnicima i Gospom Rapskom, uz pjevanje marijanskih pjesama, a vrhunac  okupljanja je sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.