Treba li se odreći hrvatskog identiteta zbog ulaska u EU?

Zagreb, (IKA) – Na drugoj ovogodišnjoj korizmenoj socijalnoj tribini Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve 25. ožujka u Tribini grada Zagreba, pomoćnica ministra za europske integracije mr. Marija Pejčinović Burić i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu dr. Marijan Šunjić ukazali su da se Hrvatska ne treba odreći nacionalnog identiteta zbog ulaska u Europsku uniju.

Prema riječima dr. Šunjića, Hrvatska niti se treba niti se može odreći nacionalnoga identiteta prilikom ulaska u EU, jer bi to bio protunaravni postupak ravan samoubojstvu. Umjesto toga, smatra on, treba postaviti pravo pitanje kako sačuvati bitno u nacionalnom identitetu, a ostale značajke, posebno mane, kako ih mijenjati. Napomenuo je da proces europske integracije prate velike napetosti i nedoumice te se postavlja pitanje postaje li Europa velika super država sa super nacijom ili će to biti obitelj nacionalnih država. Podsjetio je na integracijske procese u povijesti Europe koji su se zbivali na način osvajanja ili je integracija bila motivirana vanjskom ugrozom, a danas smo prvi puta u Europi suočeni s dobrovoljnim pokušajem integracije. Dr. Šunjić osvrnuo se na pitanje tko je EU, je li to ona koja će nastati tako da će se širiti prema pravilima sadašnjih članica, da će u EU ulaziti zemlje koje će odgovarati sadašnjim članicama, ili će EU optimizirati interese svih članica, jer je to bitna razlika. Prema njegovim riječima, stalno se vrtimo oko toga koja Europa, a mi se moramo boriti za Europu koja će biti prihvatljiva svim članicama. Kazao je kako je bitno ulaziti u EU na način optimalan za interese naše zemlje, koje, prema njegovim riječima, do sada nitko nije definirao. Dr. Šunjić istaknuo je da moramo u Europu, a naš je cilj da nešto konkretno u toj Europi učinimo za naš narod. Ukazao je pri tome kako možemo daleko više nego sada, te da su europski pregovarači ostali šokirani, jer Hrvatska nije postavljala zahtjeve u nekim fazama pregovora.

Mr. Pejčinović Burić složila se kako je važno njegovati nacionalni identitet svake članice EU, napomenuvši pri tome da je potrebno graditi i europski identitet, koji neće ugrožavati nacionalni. Istaknula je da pri ulasku u EU bojazan izazivaju pitanja primjene nekih konkretnih propisa koja se odnose na gospodarstvo i uspostavu europskoga tržišta, jer države strahuju od značaja prijenosa dijela nacionalnog suvereniteta na zajedničke institucije. Općenito, pri ulasku u EU dobivaju mladi i obrazovani ljudi, kazala je pomoćnica ministra. Osvrnula se i na činjenicu da nas europska diplomacija svrstava u Zapadni Balkan, ukazavši da je za njih to tehnički termin, a za nas je taj termin nespretno izabran, jer mi imamo dvije važnije odrednice srednju Europu i Mediteran. U izlaganju je pokušala dati odgovor na pitanje zašto Hrvatska još nije kandidat za EU, premda je to članstvo politički cilj od trenutka osamostaljenja, argumentirajući to ratnom situacijom i poraćem, napomenuvši da su se početkom ovog desetljeća odnosi Hrvatske i EU intenzivirali. Podsjetila je da je prije mjesec dana podnesen zahtjev EU za punopravno članstvo, a do ljeta 2004. očekuje se mišljenje relevantnih institucija.