Vlada je dala suglasnost za prihvaćanje amandmana 27. „zastupnice Marijane Petir u izmijenjenom obliku tako da isti glasi: Sukladno članku 38. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, u Posebnom dijelu, u okviru razdjela 048 MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA u 2021. godini otvara se nova proračunska aktivnost naziva ‚POMOĆ PROGONJENIM KRŠĆANIMA I DRUGIM OSOBAMA KOJE SU U POTREBI‘, s iznosom od 1.5 milijuna kuna. U Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, u Posebnom dijelu, u okviru razdjela 048 MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA, kapitalnog projekta K776046 RAZVOJNA SURADNJA podskupina 381 Tekuće donacije u 2021. godini smanjuje se za 1.5 milijuna kuna, s 4.5 milijuna kuna na 3 milijuna kuna.“

U Obrazloženju „predlaže se prihvaćanje navedenog amandmana u izmijenjenom obliku na način da će se na razdjelu 048 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova otvoriti nova proračunska aktivnost pod nazivom ‚Pomoć progonjenim kršćanima i drugim osobama koje su u potrebi‘ te na istu rasporediti sredstva s proračunske aktivnosti K776046 Razvojna suradnja u iznosu 1.5 milijun kuna“.

U amandmanu zastupnice Petir navedeno je da bi se uvođenjem nove proračunske stavke „mladim ljudima koji su progonjeni zbog svoje vjere te im je onemogućeno školovanje, omogućilo da studiraju u Hrvatskoj i steknu potrebna znanja i da se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog društva. Osim stipendiranja, ovaj program se treba usmjeriti i na socioekonomski razvoj i izgradnju uništenih kršćanskih zajednica kako bi se kršćane ohrabrilo da ostanu živjeti u svom domu.“

„Kršćani nose teret progona diljem svijeta i često pate uz druge vjerske i etičke manjine“, napisala je Petir. Dodala je da je prema istraživanju Zaklade papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji provedenom 2017. – 2019., 300 milijuna kršćana u opasnosti od progona.

„To znači da jedan od sedam kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista dolazi s rizikom od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava, pa čak i smrti“, objasnila je.

Kao primjere, navela je genocid nad kršćanima u Siriji i Iraku. U Iraku je prije 2003. bilo 1.5 milijuna kršćana, a 2019. više od 90 % manje – 120 tisuća. U Siriji je, pak, broj kršćana pao za 2/3 od početka građanskog rata 2011.

Petir je također istaknula azijske zemlje poput Indije, Mijanmara, Kine i Sjeverne Koreje gdje „postoji sve veća prijetnja kršćanima od ekstremista čije je neprijateljstvo potaknuto kombinacijom nacionalizma i religije“.

Dodala je da je džihadistički teror u porastu u Africi, gdje je samo u Nigeriji 2018. prijavljeno 3700 ubojstava kršćana.

„Neke države članice [EU-a] provode aktivnosti kako bi pomogle stvaranju kulture obilježene pluralizmom i tolerancijom u područjima gdje se događaju progoni zbog vjere, te je važno da Hrvatska i na ovaj način još jednom potvrdi svoje jasno opredjeljenje za nužnost poštivanja jednog od temeljnih ljudskih prava kao što je sloboda mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja zajamčena čl. 18. Oće deklaracije o ljudskim pravima“, zaključila je zastupnica Petir na kraju svog amandmana.