U Hvaru otvorena Godina sv. Prošpera
FOTO: Stipo Marčinković // Otvorena Godina sv. Prošpera u Hvaru
Hvar (IKA)
U povodu 350. obljetnice od dolaska relikvija sv. Prošpera, suzaštitnika Hvara i Hvarske biskupije, u hvarsku katedralnu župu, u Hvaru je u nedjelju, 10. svibnja otvorena Godina sv. Prošpera koja će trajati do 10. svibnja 2021. Svečano večernje koncelebrirano euharistijsko slavlje, kojim je započela i proslava blagdana sv. Prošpera, predvodio je hvarski biskup Petar Palić.
U koncelebraciji su sudjelovala sedmorica svećenika, među kojima su bili generalni vikar i župnik Jelse don Stanko Jerčić i hvarski župnik don Toni Plenković. Pri oltaru su posluživali članovi bratovština Sv. Križa i Sv. Nikole koji su se brinuli da svečanost bude u skladu s odredbama i preporukama nadležnih institucija u vezi s vjerskim okupljanjima. Među njima su bili i umirovljeni biskup Slobodan Štambuk i bogoslov Hvarske biskupije Ivan Brstilo. Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi katedralnog zbora pod ravnanjem maestre Klare Milatić i uz orguljsku pratnju profesora Tomija Domančića.
Biskup Palić je na početku misnog slavlja sve srdačno pozdravio i istaknuo svoju uskrsnu radost zbog ovog slavlja uoči blagdana sv. Prošpera čije su moći prije 350 godina došle u Hvar i Hvarsku biskupiju. „Od tada sv. Prosper ne samo boravi među nama nego svojim životom pokazuje primjer koji nam je slijediti, a svojim zagovorom pomaže u našim potrebama i nevoljama. Iako smo djelomično izišli, još uvijek smo u jednoj nevolji koja sve čini samo da ne budemo blizu. Ali, onaj koji je u Bogu i koji je s Bogom, taj je uvijek blizu, kolikogod i ove okolnosti i ove preporuke i ove odredbe činile da jesmo i trebamo biti udaljeni jedni od drugih. U ovoj misi na poseban način želimo moliti za cijelu našu biskupiju i za naš grad Hvar. Na osobiti način pozivam vas da molimo za naš Brač, kako bi i ova kušnja, u kojoj se na poseban način oni nalaze ovih dana, doista jednom bila prošlost. Vjerujemo da će nam u tome pomoći i zagovor sv. Prospera“, rekao je na početku biskup Palić.
Govoreći o Godini sv. Prošpera, biskup je u homiliji istaknuo: „Započinjemo godinu u kojoj ćemo se spomenuti jednog važnog događaja iz povijesti naše biskupije. Sljedeće godine, naime, navršit će se 350 godina od dolaska relikvije sv. Prošpera u grad Hvar. Potaknut međuljudskim odnosima u gradu, vođen Duhom Božjim, u pastirskoj brizi za povjereni mu puk, hvarski biskup Ivan Andreis se 1671. godine uputio u Rim iznijeti papi Klementu X. poteškoće s kojima se susretao u svome pastoralnom djelovanju. U Rimu je iz katakombi sv. Priscile dobio relikvije tijela sv. Prošpera, ranokršćanskog mučenika. Te su relikvije položene na glavni oltar hvarske katedrale, da bi 1674. godine sv. Prošper jednoglasnim odlukama Velikoga vijeća hvarske komune i katedralnog kaptola s biskupom bio proglašen suzaštitnikom grada Hvara i cijele Hvarske biskupije. Od tada pa sve do danas, u svim uvjetima i okolnostima, sveti Prošper zagovara, štiti i pomaže grad Hvar, Hvarsku biskupiju i sve njezine stanovnike u njihovom svekolikom napretku“.
„Sveti Prošper uzor je i zagovornik danas. Živeći posljednjih mjeseci u okolnostima pandemije koronavirusa, nismo kao vjernici prestajali upućivati žarke molitve Gospodinu i svojim svetim zaštitnicima da nas oslobode ove bolesti i sačuvaju živote ljudi. Slaveći svece uvijek se pitamo imaju li što reći danas; koliko se tiču našega života, a koliko su tek daleki spomen koji ostaje prigoda da se okupimo zajedno i da obnavljamo svoje običaje; da se sjećamo prošlosti, pomalo tugujući, pomalo se tješeći, tražeći nejasnu povezanost s imenima kršćanskih muževa i žena koji su ipak predaleko, da bismo sebe vidjeli u njima. Mnogi su vjernici u prošlosti osjetili zagovor sv. Prošpera u svojim potrebama. Mnogi u njemu i njegovoj pomoći danas otkrivaju poticaj za vlastito obraćenje“, pojasnio je biskup.
„Živeći u ovim čudnim okolnostima shvatili smo, unatoč napretku na mnogim područjima ljudskog života, svu svoju nemoć, ali smo otkrili i tolike tragove dobrote kod pojedinaca, u obiteljima, u društvu. Sveti Prošper je imao čvrstu vjeru i stoga ga ništa nije moglo rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu (usp. Rim 8, 39). Nama je danas, također, potreban novi žar vjere, kako bismo u Evanđelju prepoznali mudrost za svoj život i napredak. Svjedočki primjer sv. Prošpera nam i danas može biti izvor na kojemu želimo crpiti snagu za sve naše obitelji, kako bi ponovno otkrile ljepotu ljubavi koja služi i raduje se daru života. Od sv. Prošpera učimo biti nositelji dobrote koja obnavlja svijet“, poručio je mons. Palić.
„Duboko pouzdanje u Boga pomoglo je sv. Prošperu u trenutku svjedočkog čina mučeništva. Izabrao je smrt da bi mogao trajno biti s Gospodinom. Sv. Prošper nam je uzor i nadahnuće kako bismo i mi mogli razaznati što je dobro koje nas obogaćuje i usrećuje, a što je zamamnost koja razara i odnosi ljepotu življenja. Mučeništvo je otkrivanje najdublje istine, skidanje vela, objava značenja života. I dok se u čovjekovoj smrti na prvi pogled vidi smrt, kršćanski mučenici pokazuju početak novoga života s Bogom. Svako vrijeme treba takve svjedoke; da ne zavlada malodušje, obeshrabrenost i osjećaj bespomoćnosti“, istaknuo je biskup.
„Naša Hvarska biskupija, rasprostranjena na otocima Hvaru, Braču i Visu, ponosi se mnogim vjerskim, kulturnim i zemljopisnim ljepotama. Zahvalni smo Gospodinu, svojim svetim zaštitnicima, svojim djedovima i bakama, očevima i majkama za bogatstvo duhovne baštine koja nam je darovana. Dio te duhovne baštine je i štovanje sv. Prošpera. Svojom mučeničkom smrću i svojim opredjeljenjem za prave vrijednosti sv. Prošper nas uči da nam briga za duhovnu baštinu ne smije zasjeniti pogled za poslanje koje nam danas Bog povjerava i za ono na što nas danas Bog poziva“, pojasnio je biskup.
„Iako okolnosti u kojima se nalazimo stvaraju određenu neizvjesnost, Bog, koji se utjelovio u Isusu Kristu i ostao po svome Duhu među nama do svršetka svijeta, izvor je naše sigurnosti. Okrjepljeni Duhom Isusa Krista želimo i mi danas biti graditelji Božjega kraljevstva, preuzimajući i pokazujući odgovornost za kršćansko lice našega grada, naše biskupije i naše domovine. Put koji vodi do Božjega kraljevstva nije put građen od zemaljskih pobjeda i uspjeha. Put je to većega ili manjega progonstva, s okusom istine da smo u svijetu, ali ne od svijeta. Upravo takvi, kao kršćani, najviše možemo voljeti svijet i vidjeti svu njegovu ljepotu, kao čudesno Božje djelo, ali kao stvorenje podvrgnuto raspadljivosti“, rekao je mons. Palić.
U svim našim nastojanjima molimo zagovor i zaštitu sv. Stjepana, sv. Prošpera i sv. Jurja. Sve svoje nakane i pothvate povjeravamo zagovoru Blažene Djevice Marije, našoj Gospi od Utjehe i Majci Crkve, zaključio je biskup Palić koji je na završetku mise otvorio raku sv. Prošpera.
Uslijedilo je cjelonoćno biblijsko bdjenje u katedrali, u kojemu su biskup Palić, svećenici i župljani Hvara čitali sva četiri evanđelja i Djela apostolska. Bdjenje je započelo svečanim unošenjem Sv. pisma kojega su s upaljenim svijećama pratili biskup Palić, svećenici i čitači koji su se tijekom noći izmjenjivali u čitanju u kapeli Sv. Prospera, a sve je čitavu noć prenosio mjesni radio. Na početku biblijskog bdjenja hvarski župnik don Toni Plenković rekao je: „U Starom zavjetu u knjizi Nehemijinoj nalazimo opis jednog veličanstvenog i dirljivog događaja na koji me podsjeća ova noć. Izraelski narod vratio se nakon bolnog babilonskog izgnanstva u svoju domovinu. Možemo si predočiti kako su se ti ljudi osjećali. Došli su doma, opet su svoji na svome nakon robovanja u tuđoj zemlji. Obilježen je taj povratak, i to je vrlo znakovito, javnim čitanjem knjige Zakona. Narod se okupio u Jeruzalemu na trgu pred Vodenim vratima da sluša Pismo. Taj je narod bio rasut prilikom protjerivanja sa svoje zemlje, ali sada se okupio ‘kao jedan čovjek’ oko Svetoga pisma. Narod je ‘pozorno slušao’ dok se sveta knjiga čitala, znajući da će u tim riječima otkriti smisao svog proživljenog iskustva. Reakcija na navještaj tih riječi bila je ganutost i plač: Onda Ezra i Nehemija, rekoše svemu narodu: ‘Ovo je dan posvećen Jahvi, Bogu vašemu! Ne tugujte, ne plačite! … Ne žalostite se: radost Jahvina vaša je jakost’. Prije dvije nedjelje čuli smo snažne riječi Lukinog evanđelja: ‘Tada im otvori pamet da razumiju Pisma’. To je bio jedan od posljednjih čina uskrsloga Gospodina prije njegova uzašašća. Dvojica učenika koji su s Kristom hodali prema Emausu, dvojica duboko razočaranih i prestrašenih ljudi, u trenutku kad im on otvara pamet da razumiju Pisma uviđaju: doista u Njemu po Njemu i s Njime sve ima smisla. I mi večeras, kao Božji narod u ovom vremenu, poput Izraelaca u vrijeme Nehemijino, poput dvojice učenika na putu u Emaus želimo u ovoj riječi koju ćemo čitati i slušati otkriti smisao iskustava koje mi proživljavamo danas, želimo ujedinjeni oko Riječi otkrivati istinsku radost, dar Krista Uskrsloga, i moliti da nas susret s Riječi oblikuje u ljude Riječi, koji poput našeg zagovornika sv. Prošpera, iz snage koju od Boga primaju mogu poput Krista proći zemljom čineći dobro i ozdravljati sve: ljude, odnose i zajednice. Zamišljajući i kreirajući razne inicijative koje će se u Hvaru u ovoj jubilarnoj godini događati nekako sam od početka znao s čime želimo započeti i iduće godine zaključiti Godinu sv. Prošpera. Cjelonoćnim čitanjem evanđelja. Čitanjem i slušanjem Božje riječi. S tim započinjemo ovu godinu, na isti način ćemo je i zaključiti da bismo time mogli jasno posvjedočili što nam treba biti u središtu, i oko čega se možemo i trebamo ponovno ujediniti u ovoj župi.
Hvala ti Gospodine za milost ove noći. Hvala ti za svih ovih 49 ljudi koji će se do jutra izmijeniti u čitanju tvoje Riječi. Hvala ti za sve one koji će noćas otvoriti srca dok slušaju Riječ, bilo ovdje, bilo slušajući prijenos iz svoje katedrale preko radio prijemnika u svojim domovima“. Potom je župnik zamolio biskupa Palića da molitvom započne tu svetu noć Božje riječi, blagoslovi čitatelje i slušatelje, a potom prvi počne čitati.
Bdjenje je završeno sutradan, na blagdan sv. Prospera, u ponedjeljak 11. svibnja, jutarnjim euharistijskim slavljem koje je predvodio generalni vikar don Stanko Jerčić.