Na gotovo 200 stranica autori su, svaki iz svoje perspektive dali svoje viđenja toga ugovora. Među ostalima svoj doprinos dali su: talijanski veleposlanik u BiH Nicola Minasi, pisac, glazbenik te savjetnik Komisije za vanjske poslove europskog parlamenta Paolo Bergamaschi, predstavnici različitih vjerskih zajednica u BiH, mons. Sudar, mons. Topić, Jakob Finci, domaći i strani novinari, političari, književnici od kojih se izdvajaju: Abdulah Sidran, Stjepan Kljujić, Ivan Lovrenović i drugi.

Umirovljeni vrhbosanski pomoćni biskup mons. Sudar naslovio je svoj članak Zemlja talac Daytonskog sporazuma u kojemu je istaknuo kako mir u Bosni i Hercegovini koji je postignut u Daytonu nije ništa drugo doli čista odsutnost oružanog sukoba. „Svi ostali učinci rata koji nastavljaju biti dio našega mira su vrlo prisutni i osjećamo ih u životu svakoga dana“, poručio je mons. Sudar napominjući kako ta stvarnost obvezuje sve, ne samo one kojima je u srcu BiH, na djelovanje za mir. „Bez mira u BiH ne može biti mira na Balkanu. A zauzvrat, bez mira u tako važnom dijelu kontinenta ne može biti sigurnosti u Europi“, poručio je između ostaloga biskup.

U članku naslovljenom Bosna i Hercegovina – tri svijeta i mjesto ekumenizma i dijaloga počasni predsjednik HKD-a Napredak i nekadašnji profesor na sarajevskom KBF-u mons. Topić istaknuo je kako prostor Bosne i Hercegovine nije susret samo tri etničke i vjerske zajednice, nego i tri svijeta: islamskog, pravoslavnog i katoličkog. Opisujući aktualnu društveno-političku situaciju koja utječe i na ekumenizam i međureligijski dijalog ustvrdio je kako je BiH mala zemlja s dovoljno problema za jednu veliku. Kao rješenje trenutačne krize ponudio je: Dayton 2 koji bi bio pravedan te veći angažman Europske unije. „Dijalog i ekumenizam značajno opterećuje rat i poraće, i dodatno činjenica da u BiH, kao što smo spomenuli nemamo sređen temeljni društveni sustav, niti stabilno političko ustrojstvo. U takvim okolnostima gdje još ima živih ubojica i žrtava nije lako graditi dobre odnose. Teško je mnogima pogledati u prošlost i kazati, da mi smo učinili zlih djela i žao nam je zbog toga. Nažalost mnogi političari misle da se u politici ne treba kajati. Ali to je bitan element ljudskog pa onda i vjerskog i političkog života. To je uvjet za pomirenje“, istaknuo je počasni predsjednik Napretka te je kao perspektivu za unapređenje svih polja života predložio: „Treba njegovati svoj identitet, svoj jezik, naravno svoju vjeru, treba ostvarivati svoje interese, ali ne u suprotnosti s drugima nego u skladu s drugima. Pravo jednog naroda i jedne skupine mjeri se po pravima zadnjih, a ne prvih ljudi“.

Knjiga je za sada dostupna na talijanskom jeziku, a jedan od suurednika je novinar Luca Leone koji se već bavio temama iz Bosne i Hercegovine te objavio i više knjiga koje se tiču posljednjega rata na području bivše Jugoslavije.