Izložbu je neslužbeno već 1. svibnja otvorio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua prilikom predvođenja proslave spomendana sv. Josipa Radnika u Nacionalnom svetištu, no zbog epidemioloških razloga službeno i svečano otvorenje izložbe s većinom autora ostvareno je naknadno.

O nastanku izložbe govorio je njezin inicijator i pokretač, rektor Nacionalnog svetišta i voditelj Galerije, mons. Antun Sente, ml. Likovni osvrt dali su akademski slikar iz Splita Josip Botteri Dini i dekan Likovne akademije i predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika iz Zagreba Tomislav Buntak.

Glazbene točke izvele su profesorica na Muzičkoj akademiji pijanistica Eva Kirchmayer Bilić i sopranistica Natalija Kralj. Izložbu je otvorila karlovačka županica Martina Furdek Hajdin, a program je vodila urednica Radio Sljemena i predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Stjepan Kranjčić“ dr. Tanja Baran.

Izdan je i prigodan katalog za koji je likovnu kritiku napisao likovni kritičar Stanko Špoljarić.

U nazočnosti većine autora, osoba iz kulturnog, svjetovnog i vjerskog života Karlovca i Karlovačke županije, mons. Sente je rekao da je to jedan od najvećih umjetničkih događaja, ne samo za grad Karlovac i Karlovačku županiju, nego i šire, jer na jednom mjestu objediniti, prihvatiti i udomaćiti toliko eminentnih hrvatskih umjetnika uistinu jest djelo na kojemu treba zahvaljivati dragome Bogu i svetom Josipu. „Volio bih kada bi ovo postala tradicija, da svake godine o jednom Josipovom blagdanu otvorimo novu izložbu na temu svetog Josipa“, istaknuo je mons. Sente.

„Zahvaćeni pandemijom i potresom kao da se više ne možemo okupljati u Zagrebu, ali zato priskače u pomoć Karlovac i Nacionalno svetište svetog Josipa te ugošćuje umjetnike sakralne tematike iz svih krajeva Hrvatske izlažući njihova djela koja predstavljaju poj svetom Josipu i Svetoj Obitelji“, zaključio je u svom obraćanju prof. Botteri Dini.

„Ova izložba dokazuje važnost poticanja hrvatskih umjetnika na stvaranje sakralne tematike osobito na temu hrvatskog zaštitnika koji je premalo zastupljen u našem narodu pa i u djelima naših umjetnika. Želja mi je da se ovakve aktivnosti nastave te sam spreman sa studentima Likovne akademije hodočastiti u ovo svetište i potaknuti ih na stvaranje umjetničkih prezentacija zaštitnika naše domovine Hrvatske“, naglasio je dekan Buntak.

Županica Furdek Hajdin u prigodnom je obraćanju istaknula značenje tog prostora u vjerskom i turističkom, a sada i u kulturnom sadržaju, na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini. Zahvalila je mons. Senteu na ustrajnosti što slijedi put utemeljitelja i graditelja svetišta, pokojnog mons. Marijana Radanovića.

Tanja Baran govorila je kako je Nacionalno svetište prije tri godine ušlo u projekt izložbe „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ koja se nakon premijere u Križevcima na Danima hrvatskih svetaca i blaženika seli tijekom godine u više drugih hrvatskih sredina. „No, na tome se u svetištu nije stalo. Samo dosad ove su godine, unatoč nepovoljnim koronaokolnostima, u ovoj sredini otvorene četiri izložbe. A svime se tim rektor Sente nametnuo kao središnja svećenička figura likovne umjetnosti i kulture u cijeloj Zagrebačkoj nadbiskupiji, pa i u domovini“, zaključila je dr. Baran.

Izložbu je moguće vidjeti tijekom cijelog ljeta svakog dana nakon misa, ili u drugo vrijeme u dogovoru s upravom Svetišta. Najesen će prezentirane umjetnine biti izložene u još nekoliko gradova u Hrvatskoj.

Autori 28 umjetničkih slika, kipova i reljefa su: Mišo Baričević, Ana Maria Botteri, Josip Botteri Dini, Tomislav Buntak, Ivana Ćavar, Marija Galić, Vedran Grabovac, Karin Grenc, Ana Guberina, Vulko Hajdić, Robert Kralj, Linda Milić Kršnjavi, Tihomir Lončar, Lidija Maček Stanić, Ivan Ivica Mareković, Kristina Mareković, Željko Mareković – Marek, Iris Mihatov Miočić, Krešimir Nikšić, Hrvoje Marko Peruzović, Marija Puzak, Vjera Reiser, Rozarija Radić, Zvonimir Šepat, Josip Škerlj, Božidar Škofač, Jeronim Tišljar i Leila Michieli Vojvoda.