U Malom Lošinju proslavljena Mala Gospa
Misu predvodio gvardijan franjevačkog samostan sv. Frane u Cresu fra Vitomir Glavaš
Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, Mala Gospa, u nedjelju 8. rujna u Malom Lošinju tradicionalno je proslavljen kao titular župe i župne crkve. Samom blagdanu Male Gospe prethodila je i trodnevnica kada je svečano proslavljen i blagdan sv. Romula suzaštitnika malološinjske župe.
Svečano misno slavlje blagdana Male Gospe u malološinjskoj župnoj crkvi predvodio je gvardijan franjevačkog samostan sv. Frane u Cresu fra Vitomir Glavaš u koncelebraciji s domaćim župnikom i dekanom Lošinjskoga dekanata vlč. Robertom Zubovićem, mons. Renatom Kučićem iz vatikanske nuncijature u Paragvaju, fra Vatroslavom Frkinom i don Mate Polonijom.
Na početku misnog slavlja malološinjski župnik Robert Zubović pozdravio je i čestitao svim okupljenim župljanima, hodočasnicima iz okolnih župa i gostima koji borave na otoku Lošinju blagdan Male Gospe: „Mi smo danas ovdje okupljeni na rođendanskom slavlju Isusove Majke Marije kojoj je posvećena ova župna crkva skoro 350 godina, ali i čitava naša živa Crkva – župska zajednica. Ovaj se današnji blagdan izvrsno uklapa na početku nove pastoralne, školske i vjeronaučne godine. Kako je dobro da je Marijin rođendan dan kada molimo za našu župu i njoj predajemo sve planove, brige i radosti svakog člana ove župske zajednice“, istaknuo je župnik Zubović.
Govoreći o blagdanu Male Gospe fra Vitomir Glavaš u propovijedi je istaknuo kako je Marijino rođenje za zemlju i rođenje za Nebo; biološko rođenje za ovaj svijet i duhovno rođenje za Nebo. Da bi se rodila za Nebo morala je proživjeti svu ljudsku situaciju na zemlji. „Stavljajući sebe u Božje planove Marija postaje suotkupiteljica i suspasiteljica ljudskoga roda.
Nju je Bog već od začeća u krilu njezine majke predodredio da postane roditeljicom Boga i tako sebe stavi na raspolaganje Bogu i njegovim planovima. Njezina jednostavnost nije bila prepreka Bogu da preko nje učini velike stvari.
Isto tako mi nismo pozvani poput Marije biti Majkom Božjom, mi to ne možemo na taj način, ali možemo u mnogočemu drugome, poput Marije staviti se u ruke Božje te svoje rođenje i svoj život doživjeti kao Božji poziv da se uklopimo u povijest spasenja i u povijest ljudskoga roda“, rekao je u propovijedi fra Vitomir, naglasivši kako je Marija potekla iz naroda koji je imao dominaciju i vladavinu stranaca.
„Ti stranci su bili pogani, što je njoj kao židovki sigurno prilično smetalo. Usto morala je u svojoj vlastitoj državi biti tuđinac i davati visoke dadžbine. Davidova loza iz koje je ona potekla bila je u svom zalazu i potpuno je bila poražena od stranoga agresora. Sve to Mariju nije spriječio i obeshrabrilo da svoj život živi potpuno dostojanstveno. Takvo političko ropstvo i bezbožnička dekadencija nisu omeli Mariju u njezinoj želji da aktivno i neumorno surađuje sa svojim Sinom na planu spasenja. Njezin unutarnji svijet bio je toliko lijep i bogat te nije dopustio da tako teška situacija i životni problemi poremete njezinu unutarnju povezanost s Bogom.
Važno je da ovu sliku primijenimo i danas na sebe, jer utjeha je to za nas i u tome vidimo da nam je Marija slična.
Od hrvatske nezavisnosti i mi danas trpimo dominaciju stranaca koji su nas pokupovali. Često su naši tutori bezbožnici kojima smetaju katolička dijela i kršćanstvo uopće, zbog čega se i donose različiti zakoni s kojima se mi kao kršćani ne slažemo jer su protuprirodni i protiv Boga. I naš narod poput Davidove loze često se osjeća poniženo iako ima ogromne zasluge kroz svoju povijest.
Unatoč svim svakodnevnim problemima u liku Marije trebamo pronaći utjehu. Poput Marije trebamo biti duhovno jaki da nas ništa u životu ne pokoleba te kako bi se uvrstili u povijest spasenja“, poručio je predvoditelj misnoga slavlja fra Vitomir Glavaš.