Nakon prošlogodišnje retrospektive prvoga desetljeća, u ovom, dvanaestom ciklusu svoju su likovnu zamisao hrvatskih svetaca i blaženika, ali i ponekih drugih, bliskih hrvatskome narodu, izrazili akademski umjetnici Ivan Ivica Mareković i Kristina Mareković, otac i kćer, iz Siska. Riječ je o projektu godišnjih ciklusa izložbi na temu svetaca i blaženika koji je nastao kao plod suradnje Udruge „Dr. Stjepan Kranjčić i Galerija Laudato. Od prošle godine organizator izložbe je Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu.

O izložbi su govorili: gvardijan samostana o. Đuro Hontić, rektor nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, mons. Antun Sente, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar prof. Stanko Špoljarić te autori, Ivan Ivica Mareković i Kristina Mareković.

Glazbeni obol događaju dala je Grupa Oton, koja je nastala i djeluje u tom samostanu. Ta skupina mladih uobičajeno animira liturgijska slavlja u toj samostanskoj crkvi, upravo nadomak oltara bl. Otona iz Pule, gdje se čuvaju njegovi zemni ostaci. Prva pjesma koju su izveli bila je posvećena upravo bl. Otonu, a to je ujedno bila i svojevrsna neslužbena praizvedba te pjesme. U drugom glazbenom intermezzu izveli su pjesmu „Svetome Leopoldu“, za koju je, za Uskrs fest 2005., na stihove Daniela Načinovića glazbu skladao Bruno Krajcar.

Okupljenima se prvi obratio gvardijan, o. Đuro Hontić. On je podsjetio da je, prema predaji, taj samostan osnovao sv. Antun Padovanski 1227. godine, na mjestu gdje iz prethodnih vremena već nalazimo ranokršćansku krstionicu. Progovorio je kratko o bl. Otonu, franjevcu iz 13. stoljeća koji je živio i djelovao u tome samostanu. Govoreći o izložbi iznio je najznačajnije odlike nekolicine svetaca i blaženika te njihovu povezanost s tim samostanom. Podsjetio je da je u tome samostanu bl. Miroslav Bulešić imao duhovne vježbe prije svoga đakonskoga ređenja. Poželio je da nam svetački likovi prikazani tom izložbom budu poticaj da, po uzoru na njih, nastojimo slijediti Isusa Krista, te da i mi u svome životu nastojim ostavljati taj trag ljubavi Božje.

Mons. Antun Sente se je na početku  prisjetio otvaranja prošlogodišnje retrospektive izložbe. Istaknuo je da su tu izložbu do sada otvorila četiri biskupa, dva gradonačelnika, jedan rektor sveučilišta, provincijal, dva gvardijana, a na otvaranjima je nazočilo oko tisuću osoba. Istaknuo je da je potrebno prezentirati hrvatske svece i blaženike o kojima možda premalo znamo. Podsjetio je ukratko da je povijest te izložbe, kojoj je ovo jedanaesta godina održavanja, započela u Križevcima, djelovanjem Udruge „Dr. Stjepan Kranjčić“, čiji su članovi, promovirajući lik svojega župnika, shvatili da mogu učiniti i mnogo više, pa je rođena ideja da prezentiraju hrvatske svece i blaženike. Od tada kroz godine različiti umjetnici slikaju svece i blaženike te izložba svake godine obiđe mnoga mjesta diljem Hrvatske. Sveci nas svojim primjerom provociraju na sveti život, istaknuo je mons. Sente, potiču da i mi budemo sveti, a oni su nam svojom svetošću, pokazali da je to moguće. Nadalje, važno je također da ova izložba širi svijest o činjenici da i mi u hrvatskome narodu imamo vrijedne velikane duha, koji su ovdje prezentirani, naglasio je organizator.

Povjesničar umjetnosti i likovni kritičar prof. Stanko Špoljarić je započeo svoje izlaganja istaknuvši da je ta izložba pristupačna, jednostavna, čitka i umjetnički zrela. Portret je ona likovna disciplina koja traži od umjetnika višeslojnost izraza da uhvati portretnost, karakter, psihologiju i duhovnost osobe, a u ovoj je izložbi riječ o osobama kod kojih je duhovnost bila na prvome mjestu. Riječ je o izrazito doživljenoj izvedbi umjetnika koji su slikajući portrete svetaca nadišli samu portretnost, osjetivši svojim senzibilitetom tu duhovnost. Riječ je o osobama koje su moralne vertikale u hrvatskome narodu, a ova nam ih je izložba kroz ovih dvanaest godina približila. Mnogi su na ovaj način upoznali te duhovne velikane koji svojim primjerom daju smjer kojim treba ići. Ovom izložbom sveci idu na svojevrsno hodočašće, oni dolaze nama i tako nas potiču da razmišljamo o istinama vjere koje nam pomažu na našim životnim putevima. Svaki od njih ima neku svoju specifičnost putem koje, upoznajući ih, možemo prepoznati onu veličajnost duhovnoga. Ovdje udivljenje stvara prvenstveno ljepota sadržaja, osobnost, karaktera tih velikana duhovnosti. Autori su doista osjetili, prepoznali i unijeli ono što je zapravo najvažnije u portretu, ono nemjerljivo zračenje kojim osoba postaje prepoznatljiva. Kritičar je nadalje istaknuo da je Ivica Mareković sjajni pejzažist koji voli ekspresivnost prirode, koji slika bit prirode, a jednako je tako pristupio i svecima. Po prvi put u povijesti ove izložbe autor je smjestio likove u njihov originalni ambijent, poput Ozane Kotorske i bl. Otona iz Pule. Ivan gradi sliku slobodnije, slikarskim nemirom, dok Kristina Mareković, njegova kći teži koncentraciji, određenosti i finoj opisnosti. Umjetnicima je uspjelo uhvatiti trag tog bljeska koji je odlika duhovnosti svetaca. U svojoj su likovnoj interpretaciji uspjeli prenijeti puninu koju svetac nosi, kao čovjek koji korača prema nebu i zato ostavlja trag. Ovo je izložba koja ima veliku budućnost, upravo zbog važnosti sadržaja i poruke koju pronosi, istaknuo je kritičar.

Ivan Ivica Mareković je, govoreći o izložbi, istaknuo i povijesnu dimenziju svetaca i Crkve općenito, napomenuvši da je proučavajući odnos i povijest Katoličke crkve i hrvatskoga naroda postao svjestan da bez Crkve hrvatstvo ne bi opstalo na ovim prostorima. Progovorio je o bitnoj povijesnoj ulozi bl. Miroslava  Bulešića, kojeg je i naslikao, ali i mons. Bože Milanovića i Francesca Bonifacija. Podsjetio je i da je zahvaljujući vezi Katoličke crkve i hrvatskoga naroda Hrvatska priznata 1991., zahvaljujući doprinosu tadašnjeg pape, sv. Ivana Pavla II. koji je za života, svakoga trenutka pokazivao da je svet.

Kristina Mareković je istaknula da je ovo za nju bilo novo iskustvo u odnosu na ono čime se inače bavi. Uobičajeno realizira radove vezane uz glazbu, više ili manje figurativne. Sagledavajući svoje radove s određenim odmakom, možda bih ponešto promijenila, no temeljna poruka ostala bi ista, rekla je umjetnica.

Ivan Ivica Mareković je u izložbi sudjelovao s 16 slika, a na portretima su prikazani: bl. Serafin Kordić Glasnović, bl. Anton Muzić, bl. Julijan iz Bala, sv. Ivan Trogirski, bl. Gracija iz Mula, bl. Jakov Zadranin, bl. Ozana Kotorska, bl. Katarina Kosača Kotromanić, bl. Augustin Kažotić (2 slike), bl. Miroslav Bulešić, bl. Karlo I. Austrijski, sv. Marko Križevčanin, bl. Oton iz Pule te sv. Josip, zaštitnik Hrvata (2 slike).

Kristina Mareković realizirala je 8 radova a na slikama su: bl. Marija od Propetog Isusa Petković, bl. Ivan Merz, Sluga Božji Ivan Bonifacije Pavletić, bl. Alojzije Stepinac, bl. Drinske Mučenice, sv. Leopold Bogdan Mandić i sv. Nikola Tavelić.

Ova je izložba do sada predstavljena u Križevcima, Karlovcu, Svetom Križu Začretje, Sisku, Čapljini, Šibeniku, Dubrovniku, zatim u Zagrebu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, u župi bl. Augustina Kažotića i u župi sv. Leopolda Mandića, u Splitu i sada je ovdje u Puli gdje će ostati do kraja mjeseca kolovoza.